Cijena epidemije – zdravstvena, društvena, ekonomska – srž je seta mjera koji se kontinuirano važu.

U prvoj polovini godine manjak u državnoj blagajni od 13,2 milijarde kuna odrazio je cijenu krize u gospodarskoj aktivnosti, kao i mjera za ublažavanje krize, među kojima pad prihoda zbog poreznih otpisa.

Samo u drugom kvartalu manjak je dosegnuo 10 mlrd. kuna, a država ga je premostila uglavnom zaduživanjem na domaćem tržištu, podsjeća HNB u Polugodišnjoj informaciji za prvih šest mjeseci.

Vladin paket mjera za ublažavanje posljedica pandemije iz domene fiskalne politike iz ožujka i travnja dosegnuo je 2,5% BDP-a. Ukupan trošak mjera za očuvanje radnih mjesta u travnju, svibnju i lipnju procijenjen je na 6,7 milijardi kuna (1,8% BDP-a).

Na ime otpisa poreza i doprinosa proračun je ostao bez 1,8 milijardi (0,5% BDP-a), dok je trošak nabave dodatne medicinske opreme bio oko 600 milijuna kuna (0,2% BDP-a). Prema ESA metodologiji efekti spomenutih mjera dosežu 2,5% BDP-a, 9,05 milijardi kuna.

“Fiskalne mjere koje su donesene u Hrvatskoj po svojim karakteristikama, obuhvatu i intenzitetu uglavnom usporedive s mjerama koje su donijele vlade zemalja članica EU-a”, ocjenjuje HNB.

Podsjeća da je Europska komisija preporučila članicama da “poduzmu sve potrebne mjere i učinkovito odgovore na pandemiju, održe gospodarstvo i pruže potporu oporavku”, dok istodobno treba voditi računa da će se fiskalne konsolidacije morati nastaviti kad gospodarski uvjeti to dopuste.

S čvrsto zacrtanim putem uvođenja eura, Vlada želi održati deficit ispod 3% u 2021. Za to je ključno da ekonomija maksimalno ostane otvorena, no ta strategija sve više dolazi u pitanje u uvjetima nekontroliranog širenja bolesti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost