Toksikolog Zdravko Lovrić rekao je kako je za informacije o štetnosti požara u osječkoj tvrtki “Drava international” potrebno što prije saznati koje su vrste plastike bile na odlagalištu te naveo kako bi se ljudi što manje trebali zadržavati na otvorenom i da koriste zaštitne maske.

uzrok je nepoznat

Vatrogasci se i dalje bore s požarom: “Dosta toga još gori, vatra ide prema Osijeku”

“Dok god tog dima ima u zraku, preporuka je da se zadržavaju na otvorenom što je manje moguće i da koriste zaštitne maske koje smo koristili i dok je bio covid – FFP2 koja služi za zaštitu od čestica, a u nedostatku toga može se koristiti i ona medicinska pa čak i platnena maska ako nemamo ništa drugo”, rekao je toksikolog Lovrić u razgovoru za Hinu.

Što se tiče hrane koja se uzgaja na tom području u poljima i vrtovima, Lovrić je građanima dao preporuku da namirnice svakako dobro operu ako ih konzumiraju, no da se zasad, dok se ne naprave sve analize dimnih plinova i tla, možda ipak suzdrže od konzumacije.

Civilna zaštita izvijestila je kako su nakon velikog požara plastike mjerenja kvalitete zraka pokazala povećanu koncentraciju lebdećih čestica i prisutnost stirena i etilbenzena na požarištu i u Antunovcu, dok su drugdje nalazi bili uredni.

“Nemam točan uvid u smjeru puhanja vjetra i na kojim je to punktovima nađeno, ali ako nisu cijelom trasom puhanja vjetra, odnosno kretanja oblaka, nađeni i stiren i etilbenzen, onda je možda upitno je li to baš sve porijeklom od tog požara, no za pretpostaviti je da je”, rekao je.

Etilbenzen je obično u sastavu goriva, poput benzina.

“To su oni BTX-ovi, kako se popularno zovu, benzen, toluen, ksilen i etilbenzen. To su zapaljive tekućine, štetne za zdravlje, ali s vrlo malim učincima tako da ne predstavljaju neki problem”, objasnio je.

Dodao je kako je vjerojatno riječ o vrlo niskim koncentracijama te udisanjem eventualno može doći do određenih nadražaja i probavnih smetnji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Slična je situacija za stiren, a on može nadražiti oko i kožu, dok u visokim koncentracijama postoji sumnja da može biti reprotoksičan, no o tome se u ovom trenutku uopće ne može govoriti s obzirom na niske koncentracije u zraku.

Od etilbenzena i stirena za sada nema velike opasnosti za zdravlje

Lovrić je rekao kako od ta dva spoja trenutno nema velike opasnosti za građane, no ne može tvrditi je li nešto drugo opasno.

“Nemamo još uvijek apsolutno točan sastav, odnosno koje su sve plastike bile prisutne na lokaciji i koji bi eventualno opasni produkti gorenja mogli nastati”, objasnio je.

Ono što zasigurno znamo da bi moglo nastati, dodao je, s obzirom na to da se govori o PET ambalaži, polietilenu, polipropilenu, što su ugljikovodici koji u sebi sadrže samo vodik, ugljik i kisik, da njihovim sagorijevanjem nastaje isključivo ugljikov dioksid i eventualno malo monoksida i vodena para.

“Međutim, s obzirom na boju dima, ipak se može pretpostaviti da je gorjelo još nešto jer sigurno ima drugih otpadnih materijala koji nisu samo plastika pa je zbog toga boja dima takva jer su nastajale različite mikročestice poput čađe i drugi produkti gorenja, koji mogu biti štetni za dišni sustav”, rekao je Lovrić.

Ako dođe do prevelikog udisanja, mogla bi se javiti iritacija dišnog sustava, nadražajni kašalj, crvenilo grla, iritacija očiju i slično te je u tom slučaju potrebno potražiti pomoć u zdravstvenoj ustanovi.

Upitan kako sve to utječe na okoliš, hranu, vodu i životinje s obzirom na to da će te lebdeće čestice padati na tlo, toksikolog je rekao kako nema problema što se tiče stirena i etilbenzena, no ponovio je kako je potrebno vidjeti sastav plastike koja je tamo bila kako bi se moglo vidjeti što bi još eventualno moglo nastajati.

“Jučer je bilo puno govora o dioksinima, međutim nema nikakve osnove za nastanak dioksina ako se tu nije nalazila i plastika koja u sebi sadrži halogene elemente poput klora, fluora i slično”, istaknuo je Lovrić.

U tom slučaju bi eventualno mogli nastajati dioksini – praškaste kemikalije koje mogu onečistiti tlo.

“Ako analize pokažu da ima tih dioksina, onda bi se trebalo odmah pristupiti čišćenju tog terena dok ne padnu kiše ili nešto drugo da ga ne ubiju u tlo”, objasnio je toksikolog.