Na svakih sto osoba koje su uz pomoć državnih potpora za nezaposlene pokrenule privatni posao, njih 89 bilo je aktivno i dvije godine nakon osnivanja. Budući da se prosječna stopa preživljavanja svih poduzetnika kreće oko 70 posto, jasno je da su ljudi koje je nužda gurnula u privatne vode često uspješniji i motiviraniji od prosjeka.

Na burzi rada trenutačno je evidentirano oko 88 tisuća nezaposlenih, no pravo na novčanu naknadu ostvaruje tek svaki treći. U prosincu 2025. naknadu je primalo 26.615 nezaposlenih, u prosjeku oko 700 eura. Za ovu godinu osigurano je 145 milijuna eura za redovne naknade.

‘Radit ću na crno’

Među tim primateljima, lani je više od tri tisuće nezaposlenih zatražilo da im se naknada isplati jednokratno kako bi pokrenuli vlastiti posao. Ta se praksa godinama pokazivala učinkovitom, sve do prosinca prošle godine, kada je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) obustavio mogućnost jednokratne isplate. Odluka je mnoge zatekla nespremne, osobito one koji su, oslanjajući se na važeća pravila, već otvorili paušalne obrte ili druge oblike poslovanja.

“Ostao sam bez posla nakon 25 godina rada. Sa šest tisuća eura jednokratne isplate namjeravao sam otvoriti obrt za uređenje vrtova. Taj bi se novac za dvije godine vratio državi kroz poreze i doprinose. Ovako ću raditi na crno”, kaže jedan Istranin. Karlovčanka Iva pak, ovaj potez doživljava kao drugi težak udarac u kratkom roku. “Prvo otkaz, jedva sam se sabrala i odlučila pokušati s obrtom. Evo i drugi udar”, kaže ona. Jednokratnu isplatu tražio je otprilike svaki osmi nezaposleni koji je imao pravo na naknadu.

Potez je šokirao korisnike, no ne i stručnjake. Sociolog i viši znanstveni suradnik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Teo Matković smatra da je ovakav razvoj bio očekivan nakon što je 2019. ukinut doprinos za rizik nezaposlenosti. Time je, upozorava, sustav prešao iz socijalnog osiguranja temeljenog na doprinosima u čisto proračunski financiranu pomoć. Ukratko, država je počela štedjeti na najslabijima.

Najlošije su prošli oni koje je obustava isplate zatekla usred postupka – u trenutku kada su već otvorili obrt i predali dokumentaciju za jednokratnu naknadu. Umjesto novca, dočekala ih je odbijenica. Otvaranjem obrta izgubili su pravo na mjesečnu naknadu i našli se bez ikakvih prihoda – između nezaposlenosti i poslovanja koje još nije zaživjelo.

Iz HZZ-a objašnjavaju da je odluka donesena zbog nedostatka sredstava. Pozivaju se na Zakon o tržištu rada i Pravilnik prema kojem se jednokratna isplata može odobriti samo ako su osigurana financijska sredstva. Navode i da su ukupne naknade nezaposlenima u 2025. porasle za 27,7 posto u odnosu na godinu ranije, zbog rasta plaća i širenja prava na mlade.

“Bilo je potrebno poduzeti mjere kako isplata redovnih naknada ne bi došla u pitanje”, poručuju iz Zavoda.

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Aktivni i nakon dvije godine

No, dio stručnjaka upozorava da je takvo objašnjenje problematično. Fiskalni trošak ostaje isti – novac se isplaćuje mjesečno ili jednokratno. Razlika je samo u tome tko snosi rizik: država ili pojedinac. Do prosinca 2025. korisnici su mogli kombinirati potporu za samozapošljavanje i jednokratnu isplatu. Od 4593 korisnika potpore za samozapošljavanje u toj godini, njih 1639 koristilo je i jednokratnu naknadu.

Mnogi su se, zbog jednostavnije procedure, odlučivali isključivo za jednokratnu isplatu. HZZ navodi da je lani izdao 3117 naloga za takve isplate. Podaci pokazuju da je riječ o učinkovitoj mjeri: 89 posto poslovnih subjekata koji su koristili potpore između 2018. i 2024. ostalo je aktivno i nakon isteka dvogodišnje obveze. U tijeku je i analiza opstanka onih koji su koristili samo jednokratnu naknadu.

Posebno teška situacija pogodila je više stotina osoba koje su već bile u postupku kada je mjera ukinuta. Trenutačno se rješava 235 zahtjeva iz 2025., od kojih je za 84 već dana suglasnost računovodstva. Iz HZZ-a navode da se potpora za samozapošljavanje nastavlja te da korisnike upućuju na tu mjeru. Rok za obradu zahtjeva je do 30 dana, a isplata slijedi u roku od mjesec dana nakon potpisivanja ugovora.