Ciljanim politikama i programima možemo koristiti novi Višegodišnji financijski okvir Europske unije (VFO) za jačanje otpornosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, sredstvima iz EU-ovih fondova ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju te povećati konkurentnost domaćih tvrtki, poručeno je u srijedu s druge sjednice Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca.

Na sjednici se raspravljalo o ključnim temama za hrvatsko i europsko gospodarstvo, uključujući potencijal kojeg VFO za razdoblje 2028. – 2034. donosi za hrvatsko gospodarstvo. Pritom je upozoreno na izazove koji proizlaze iz završetka instrumenta Next Generation EU (NGEU) te istodobne potrebe za otplatom zajedničkog europskog duga.

Dostupno manje novca
“To bi moglo rezultirati značajnim smanjenjem ukupnih dostupnih proračunskih sredstava za ključne politike, pa i do 60 posto u odnosu na prethodni proračunski okvir. Stoga predlažemo da se iskoristi puni potencijal koji sredstva iz novog VFO-a mogu donijeti hrvatskom gospodarstvu kroz veću fleksibilnost u programskim okvirima, češće evaluacije efikasnosti proračunskih stavaka te bržu i efikasniju realokaciju neiskorištenih fondova na prioritetne stavke i potentne projekte u visokoj fazi gotovosti”, poručili su poslodavci u priopćenju.

Između ostalog, zalažu se i za pojednostavljenje financijskih instrumenata EU-a, usmjerenost na projekte visoke dodane vrijednosti te razvoj paneuropskog tržišta kapitala i dostupnijih ‘equity’ instrumenata. Podržavaju i uvođenje klauzule ‘Made in EU’ kao alata za jačanje europskih opskrbnih lanaca kritičnim sirovinama, uz uravnoteženi pristup međunarodnoj trgovini.

Najizdašniji sustav bolovanja
Zbog rastućih sigurnosnih izazova, iz HUP-a apostrofiraju i potrebu za povećanjem izdvajanja za obranu, ali i očuvanjem potpora za ulaganja u energetsku tranziciju, istraživanje i razvoj te inovacije. Poslodavci su iznijeli i prijedlog reforme sustava bolovanja u Hrvatskoj, s ciljem smanjenja tereta za poslodavce.

HUP predlaže da se broj dana bolovanja kojeg plaćaju poslodavci smanji s 42 na sedam dana, čime bi se, smatraju, uspostavio pravedniji sustav i smanjile zlouporabe instituta bolovanja. HUP je u očitovanju iznio i međunarodne usporedbe koje pokazuju, smatraju, da Hrvatska ima “jedan od najizdašnijih sustava bolovanja u EU”.