‘Sport u regiji može biti pokretač golemog ekonomskog rasta’

Autor: Siniša Malus , 29. svibanj 2023. u 10:51
Sandra Damijan/M. Prpić/PIXSELL

Sandra Damijan, profesorica Ekonomskog fakulteta u Ljubljani govori o ulagačkom aspektu sporta te da je Hrvatska i cijela regija na radaru investitora.

Ne treba čekati (samo) državu kao ulagača u sport i sportsku infrastrukturu. Postoje i međunarodni privatni investitori koji su sport prepoznali kao povoljnu ulagačku priliku.

Neki od njih imaju na radaru Hrvatsku i cijelu ovu regiju, kaže profesorica ljubljanskog Ekonomskog fakulteta Sandra Damijan koja surađuje s fondom Seventysix Capital, jednim od najvećih fondova za ulaganje u sport tech.

Može li sport biti katalizator ekonomskog razvoja, posebno u zemljama poput Hrvatske?

Sport je jezik kojim svi govorimo, kojeg razumijemo, a ako se njime pravilno postupa, potencijalno može biti pokretač golemog društveno-ekonomskog rasta u našim zemljama. Svaki put kad se održavaju velika prvenstva, vidimo tisuće navijača koji putuju širom svijeta kako bi bodrili svoje nacionalne timove—a s tim je došao i potencijal za ekonomski poticaj lokalnim tvrtkama.

Bilo da se radi o cestama, zdravstvenim ustanovama ili hotelima, nogometna infrastruktura i komunikacijske mreže ne samo da stvaraju radna mjesta, već također pomažu u privlačenju investitora. Hrvatska ima veliki sportski i gospodarski potencijal, ali treba raditi na tome da “sposobnost pretvori u prilike za mnoge” kroz izvrsnost u sportu.

Kako je u Sloveniji? Na prošlotjednoj konferenciji u Zagrebu rekli ste da vaš ministar gospodarstva dobro razumije sport?

Slovenci sport vide pozitivno. Naši sportaši su uspješni, a Slovenija se kroz sport dobro pozicionirala i u EU. Svi ministri do sad govorili su o važnosti sporta u gospodarstvu kao tržišnoj djelatnosti. Davali su potporu sportu u granicama sposobnosti i mogućnosti, kako u području natjecateljskog sporta tako i visoko organizirane rekreacije. S tim u vezi, vodeći princip zemlje je bio uvijek pružanje potpore svima pod istim uvjetima. Sadašnji ministar za gospodarstvo (u resoru su i sport i turizam), g. Han, je konkretniji.

On je prešao s riječi na djela, ima proaktivniji i efikasniji pristup. U različitim sferama djelovanja traži mjere za poticanje tvrtki koje žele pomoći razvoju sporta kao biznisa. Udružio je snage sa različitim grupama, strateškim vijećem kako bi zajednički aktivirali razvoj sporta. Zna da je za razvoj uz aktivnu ulogu države potrebna potpora financijera, gospodarstva, potpora dostupnih europskih resursa. Otkako je u travnju ove godine sport došao pod njegovo ministarstvo, već su poduzeli neke korake i rezultati su već vidljivi.

623,6

milijarde dolara moglo bi vrijediti sportsko tržište do 2027. godine

O tome koliko je sport veliki biznis govore i brojni podaci?

Globalno sportsko tržište poraslo je s 486,61 milijarde dolara 2022. na 512,14 milijardi dolara 2023. uz ukupnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 5,2%. Rusko-ukrajinski rat poremetio je izglede za globalni gospodarski oporavak od pandemije, barem kratkoročno. Rat između ove dvije zemlje doveo je do ekonomskih sankcija za više zemalja, porasta cijena roba i poremećaja u opskrbnom lancu, uzrokujući inflaciju roba i usluga i utječući na mnoga tržišta diljem svijeta. Očekuje se da će sportsko tržište narasti na 623,63 milijarde dolara 2027. uz CAGR od 5%.

Što se tiče sportske industrije, tržište sporta i rekreacije brzo je raslo posljednjih godina. Mnogi aspekti industrije prilagodili su se online svijetu, poput porasta online klađenja i e-sporta. Na sportskoj razini, nosiva tehnologija korisnicima daje pristup podacima o njihovoj izvedbi, dok se iskustvo sportskih navijača može poboljšati tehnologijom i na stadionu i na ekranima kod kuće. Sportski organizatori implementiraju tehnologiju virtualne stvarnosti kako bi poboljšali iskustvo gledatelja u sportskim događajima.

Glavne tvrtke na tržištu uključuju Maruhan, Life Time Fitness, Inc., Liberty Media Corporation, Futbol Club Barcelona, Dallas Cowboys, Heiwa Corporation, Manchester City F.C., New York Yankees, Manchester United Football Club i Juventus.

Koliko organizacija velikih sportskih natjecanja može pomoći nacionalnoj ekonomiji?

Ima veliki multiplikativni učinak, i neizravan i izravan. Taj multiplikator je čak nešto viši od prosječnog multiplikatora drugih industrija. U Sloveniji je multiplikator za cjelokupnu aktivnost sporta 1,77. To znači da za svakih 100 eura dugoročno donosi 177 eura cjelokupnom domaćem gospodarstvu.

Kolege s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani su otišli korak dalje i izradili procjene efekata koje donose velika natjecanja. U 2022. godini imali smo dva izvanredna dvoranska, izuzetno velika, globalna i europska događaja – žensko europsko prvenstvo u rukometu i svjetsko prvenstvo u muškoj odbojci.

Sandra Damijan kaže da je regija označena je kao ‘tržište za promatranje/M. Prpić/PIXSELL

Od 4,1 milijuna izravnih i neizravnih prihoda kome smo dodali izvozni dio, također investicijski dio, porezni dio i na kraju s izravnim uslugama dolazimo do učinka od 10,4 milijuna eura za žensko rukometno prvenstvo. To je lijepa brojka. Naravno, postoje troškovi same organizacije, iznosili su više od 2,6 milijuna eura. Ali ako gledamo rezultat/zaradu od 10,4 milijuna dugoročno, vidimo da se dobro krećemo sa sportom u povezivanju svih učinaka.

Dodamo li tome društvene učinke, osviještenost, važnost discipline sporta, prepoznatljivost discipline sporta među mladima i svim generacijama, a posebno javno pojavljivanje ovakvih događanja u svijetu, onda znamo da smo svaki euro dobro uložili. Multiplikator za ženski rukomet kaže da za svaki potrošen euro dugoročno može donijeti 4,46 eura u ukupnu potrošnju kućanstava, poduzeća i države. A to govori da je to zaista dobra investicija.

Što se tiče odbojke, ulaganja su bila malo veća, 5 milijuna.  No, bez obzira na to, prvenstvo je dugoročno donijelo 11,1 milijun eura. Ovdje je multiplikator malo manji jer je ulog bio znatno veći. Radilo se o izravnom odljevu sredstava u inozemstvo, a time i o neizravnom/inverznom ekonomskom učinku. Ako pogledamo koliko je ovaj događaj dugoročno značio, 1 euro je dugoročno opet donio 4,26 puta više.

Prema zadnjim podacima koje imam za Hrvatsku (Sportski satelitski računi iz 2015.), sport je izravno doprinio 878 milijuna eura bruto dodane vrijednosti ili ukupno 1,39 milijardi eura (uključujući neizravne učinke u opskrbnoj mreži). Potonja vrijednost odgovara 3,75 posto ukupne bruto dodane vrijednosti u Hrvatskoj.

Sve ovo jako dobro govori koliko je važno da se svi u sportu ne samo solidariziramo, nego da znamo povezati ekonomske i društvene učinke sporta.

Surađujete s fondom Seventysix Capital, jednim od najvećih investicijskih fondova za ulaganje u sport. Koja je logika fondovske industrije kod ulaganja u sport?

Tako je, Seventysix Capital jedan je od najvećih fondova za ulaganje u sport tech. Samo u 2022. imali smo 2025 sporazuma. Naš strateški partner je Rubicon Talent, ESPN, American Gaming Association, organiziramo zajedno American Super Bowl. Naš tim ulaže, gradi i prodaje vodeće sportske tvrtke više od dva desetljeća. Ulažemo u kompanije koje se bave razvojem sportske tehnologije, e-sporta i sportskim klađenjem. Ali istovremeno smo partneri sa Sport4Impact i MCF Capital, private equity fondom, koje se bavi investicijama u sportsku infrastrukturu. Interes za sport raste jer je sektor protucikličan.

U većini europskih liga događa se dvostruki trend. S jedne strane, gospodarska kriza stvorila je potrebu za likvidnošću kod pojedinih aktera sportske industrije. S druge strane, svjesni su brze evolucije poslovnih modela u sportu i žele povećati svoj globalni utjecaj.

Iako su se aktivnosti sportskih investicija usporile prema kraju 2022., to je još uvijek bila jaka godina za sportska ulaganja, što je istaknuto značajnim prodajama Chelsea, AC Milana i Denver Broncosa. Također je bilo značajnih ulaganja u europske nogometne lige, drugoligaške i trećeligaške europske nogometne timove, ragbi timove i natjecanja te ekstremne sportove.

Kako se danas sport formalizira u vlastitu klasu imovine, fondovi privatnog kapitala usmjereni na sport uspješno prikupljaju sredstva iz institucionalnih izvora (npr. mirovinski planovi, državni imovinski fondovi, osiguravajuća društva, sveučilišne zaklade) i raspoređuju kapital isključivo ili pretežno u sportski sektor.

Uložite u 'male' sportove

Ne zaboravite druge sportove, koji možda nisu toliko veliki, ali zato iziskuju manja ulaganja, a vrlo moguće imaju veće multiplikatore.

Fond, između ostaloga, najavljuje i investicije u sport u ovoj regiji. Zašto je ova regija zanimljiva za investitore u sport?

Ova regija ima ogroman potencijal i ulaganja uskoro dolaze. Označena je kao „tržište za promatranje“ kada su u pitanju sport, igre na sreću i sportsko klađenje. Sve države u regiji imaju jednu zajedničku stvar: ogromnu popularnost sporta, visoko konkurentne nacije, koje uživaju veliki broj obožavatelja. To sve omogućava uvjete za rast i širenje.

Pored „sportski talentiranih nacija“, imamo i bolju regulativu koja je zadnjih godina počela privlačiti investitore i privatni kapital. A da ne govorim o važnosti sporta pri stabilizaciji regije. I mogućnosti za sportski turizam. Sve su to sinergijski efekti.

Hrvatska kao zemlja vrhunskog sporta i kvalitetnog turizma posebno je zanimljiva za ulagače. Zašto vam se čini da aktualna  ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac radi dobar posao?

Najprije, jako mi je drago da imate ministricu kao što je gospođa Brnjac. Jedna je od rijetkih političkih sugovornica koja razumije i zna dobro povezivati sport i turizam te učinke koje imaju i mogu imati na gospodarstvo. Proračun kojeg je osigurala za ulaganja u sport govori o tome da je svjesna što sve sport znači.

Prijedlog kojeg imam jest da se samo ažurnije prikupljaju podaci. Za to je potreban sistemski pristup ključnih institucija za izradu službenih satelitskih računa (kao npr. za turizam). Sportsku potrošnju treba poticati kroz poreze i njihov povrat u ulaganja (infrastruktura, obrazovanje, inkluzija, razvoj…) kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, te naravno integraciju s gospodarstvom.

Omogućiti poduzećima poresku olakšicu pri ulaganju u sport (tu mislim prije svega na sport za djecu, mlade, a ne samo da se natječu tko će ulagati u najveće i najjače klubove) ili integraciji bivšeg vrhunskog sportaša u poduzeće.  Potrebna je i promišljena i planska potpora države velikim sportskim manifestacijama, sponzorima i gospodarstvu. Osim toga, velike potencijalne uštede predstavljaju primjeri zdravog i aktivnog življenja – preventivne mjere u području zdravlja. I u konačnici, u svim područjima djelovanja u i kroz sport potrebni su nam održivi pokazatelji i njihovo mjerenje.

Hrvatska je, kao što sam već rekla „sportska nacija“, zemlja talenata, prirodnog bogatstva za turizam. Ali to sve treba pravilno povezati, promovirati i pozicionirati u globalnoj sredini.

Planirana su značajna sredstva za izgradnju nogometne infrastrukture, što je odlično. Promovirajte i jačajte također i ženski nogomet. Možda se pojavi i ženski Modrić. Ne zaboravite druge, isto tako važne sportove za Hrvatsku, koji možda nisu toliko veliki, ali zato iziskuju manja ulaganja, a vrlo moguće da imaju veće multiplikatore za državu, lokalnu zajednicu, općenito gospodarstvo.

Za mene je fenomen Vaterpolski klub Cavtat i djeca koja počnu tamo trenirati. Prošle godine je slavio 50 godina postojanja. Klub iz Cavtata je inkubator osvajača medalja – Luko Vezilić, Elvis Fatović, Goran i Sandro Sukno, Miho Bošković, Maro Balić, Paulo Obradović…. dug je popis najboljih svjetskih vaterpolista koji su potekli iz Cavtata i osvojili, među ostalim i olimpijske medalje. Klub nema bazen, ali ima državne prvake. A taj bazen ne košta puno. A učinak koji može imati je neopisiv. Može biti dio UNESCO Fit For Life, gdje će cijeli svijet znati za vaterpolo fenomen i biti sinonim za zdravu i aktivnu zajednicu, koja daje poticaj djeci i mladima da s sportom rastu, izgrade se, ne misle na droge i slično.

To su samo dva primjera razvoja sporta i značaja za društvo, primjera velikog i »malog«. Naravno da postoje i drugi sportovi koji mogu imati veliki multiplikator dugoročno za gospodarstvo, a tradicionalno ne razmišljamo o njima.

Naravno, razvoj sporta ne može ovisiti samo o sportskim organizacijama, o državnim ili lokalnim tijelima koja ga provode. Apsolutno se ne može oslanjati na roditelje ili volontere, kao što je to danas slučaj.  A vaša ministrica je svjesna toga i ide u pravom smjeru.

Na konferenciji ste dali i vrlo upečatljiv primjer Nelsona Mandele. Koje su sve prednosti sporta kao aktivnosti?

Sport ima važnu društvenu zadaću, koja prirodno proizlazi iz njegovog znanstveno dokazanog utjecaja na zdravlje. Uglavnom govorim o mentalnom i tjelesnom zdravlju. Ako sve to imamo, možemo na neki način rasteretiti naš zdravstveni sustav, smanjiti troškove vezane uz zdravlje i općenito sve što je vezano uz zdravlje. Važno je, međutim, da je sport prvenstveno dostupan svima, mladima, bez obzira na njihov društveni status. Svatko, ako ima imalo talenta, trebao bi imati priliku doći do zvijezda. Sport je iznimno važan, barem za mene, jer privlači mlade, izgrađuje ih. Obraća im se jezikom koji najbolje razumiju. Ne poznaje diskriminaciju i sigurna sam da su mladi koji se razvijaju i bolji ljudi jer se bave sportom.

Sport ima moć promijeniti svijet. Sport je sastavni dio odgoja mladih i djece, sport nas uči i priprema za važne životne odluke. Promiče prijateljstvo, samopoštovanje i poštovanje autoriteta, uči nas kako gubiti i kako kontrolirati svoje emocije. Ujedno nas uči predanosti, strpljenju, otpornosti, timskom duhu i nesebičnosti. I kao što sam već govorila, ima pozitivan učinak na naš bruto domaći proizvod sa iznadprosječnim multiplikatorima.

Kako najbolje “iskoristiti” bivše sportaše u biznisu?

Jedan od načina bio bi da se integriraju u kompanije. a da se poduzeću omogući na neki način porezna olakšica. Da, neka stimulacija. Kao i porezna stimulacija za sve sponzore kad odvajaju dio svog novca u sport. Treba jasno definirati kome, što, što to sve znači.

Mislim da su radi sustava vrijednosti, discipline i svega toga što ih sport uči sportaši mnogo korisniju gospodarstvu nego npr. zaposleni u policiji ili vojsci. Treba raditi na tome da ih se integrira u sport za djecu, mlade, u startupove za razvoj sportske tehnologije. Puno je takvih primjera. Na neki način da vrate društvu što je u njih ulagalo. Kao cirkularna ekonomija.

Iskoristiti njihov sportski duh, kao što je Mandela rekao, „da sportom probude nadu tamo gdje postoji očaj“. Oni i svi mi moramo raditi na tome, sportom poboljšati našu budućnost.

Komentirajte prvi

New Report

Close