Značaj ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, gospodarski rast i jačanje međunarodne suradnje bile su teme završne konferencije cjelogodišnjeg multimedijskog projekta InvestCro – kako do ulagača, u organizaciji Poslovnog dnevnika, Večernjeg lista i 24sata.
U Hrvatskoj je veliki broj pozitivnih priča i pokazatelja pomaka koji ne dobivaju dovoljno medijske pažnje, a upravo je to cilj ovog projekta kojim se želi maknuti fokus s konstantnih problema te usmjeriti pažnju na najmanje pet posto rasta našeg gospodarstva, istaknuo je u pozdravnom govoru Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika. “Projekcije rasta investicija više su od očekivanog. Također, investicije se revidiraju ne samo u visokoj javnoj upravi već i u IT i prerađivačkoj industriji. Stoga je važno da ojačamo suradnju i van naših granica”, rekao je Nišević.
Povećanje investicija i kapitala za ulaganje cilj je i Hrvatske udruge banaka, a direktor Zdenko Adrović naveo je da prema izvještaju o globalnoj konkurentnosti Hrvatska zauzima 63. mjesto od ukupno 141 gospodarstva obuhvaćenog u izvještaju. “Uz makroekonomsku stabilnost, višak u proračunu i stabilnost financijskog sustava o kojoj se govori postoji niz loših vijesti poput efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova, nedostatak fokusiranosti Vlade i opterećenost propustima, nezaposlenost i otpuštanje ljudi”, istaknuo je Adrović i dodao da po investicijskoj klimi Hrvatska zaostaje za drugim zemljama nove Europe.
Rješenje između ostalog, kaže, vidi u skraćivanju i pojednostavljivanju administrativnih procedura. HUB se, dodao je, usredotočio na pravnu sigurnost poslovanja poput zaštite vjerovnika i zaštitu potrošača. “Hrvatska ima probleme s pravosuđem, a međunarodni pokazatelji prava upućuju na to da značajno zaostajemo za europskim zemljama.

Moramo poboljšati pravne i financijske postupke, razgovarati o padu kamatnih stopa. Smanjenje rizika potaknut će gospodarski rast na koji su banke spremne”, poručio je Adrović.
Hrvatska – mala zemlja za veliki odmor slogan je koji otkriva više problema nego izazova, smatra Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj. “Kada spominjemo Hrvatsku, spominjemo samo turizam, a nije dobro da tako percipiramo našu zemlju. Ne možemo se fokusirati na nestabilnu turističku industriju. Preveliki udio BDP-a ovisi o tome, a statistika govori da je riječ od oko 18 posto, što nikako nije dobro.

'Mala zemlja za velike promjene'

Moramo kritički govoriti o tome što ne valja. Hrvatskoj trebaju drastične promjene s kojima treba početi danas”, istaknuo je Fogec i predložio Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta da slogan promijeni u “Hrvatska – mala zemlja za velik promjene”.
Na njegov govor osvrnuo se Zdenko Lucić, državni tajnik MINGO-a, koji smatra da smo postali nacija koja voli kukati te da izazovi postoje svugdje. “Na nama je da mijenjamo što treba kako bismo išli prema bolje; potrebna nam je vjera u nas same i u bolje sutra. BDP raste iz kvartala u kvartal, bilježimo stabilan rast investicija, vraćen je kreditni investicijski rejting, a razina ugovorenih sredstava je iznad prosjeka EU. Uskoro će nam biti dostupna nova sredstva, a MINGO natječajima i programima pomažu male i srednje poduzetnike u daljnjim ulaganjima”, naveo je Lucić i dodao Vlada RH izdvaja sredstva za investicije i uvođenje novih tehnologija, te da gospodarstvo i poduzetništvo podupiru i temeljem Zakona o poticanju ulaganja čime, između ostalog, potiču i nova zapošljavanja. 

“Smanjena su porezna i administrativna opterećenja, pokrenuli smo projekt START koji omogućuje jednostavnije i brže pokretanje poslovanja, a zadaća poduzetnika jest sve što nam je na raspolaganju iskoristiti što je bolje moguće”, poručio je Lucić.
Imperativ je bio povećati proračun kako bi se Hrvatska predstavila kao mjesto ulaganja, rekao je izaslanik predsjednice RH Marko Jurčić i potom se osvrnuo na trenutno stanje.

“Rast od najmanje pet posto nije dovoljan, a neki izazovi prisutni su još od 2009. godine. Imamo percepciju lijepe države, dok se na području ulaganja bavimo površnim stvarima i ne idemo u dubinu.

Moramo biti svjesni da nije svako ulaganje vrijedno ulaganje niti je svako ulaganje Greenfield ulaganje. Veliki faktor dolaska ulagača u Hrvatsku bila je jeftina radna snaga, no danas smo jaki u više sektora. Faktori ulaganja mijenjaju pristup i trebaju biti alat bržeg rasta i otvaranja radnih mjesta. Što se stranih ulaganja tiče, ona su veliki značaj u lancu dodane vrijednosti, stoga treba sustavnije pristupati izazovima, raditi na promociji Hrvatske i naglašavati primjere dobre prakse”, rekao je Jurčić.

Dok su se donedavno žalili na duge i komplicirane administrativne procedure i troškove kao najveće prepreke realizaciji investicija, lista “muka” poduzetnika doživjela je naglu rošadu.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

Lokalne vlasti usporavaju ulaganja

Uz spore reforme koje su praktično jedva zagrebale po površini, pred frustrirane ulagače iskočio je novi problem – nedostatak radnika, čulo se na središnjem panelu “Godina dana kasnije – što se promijenio u 2019.” konferencije InvestCro. 
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić opaža da se promjene događaju, doduše ne sve pozitivne. “Na području troškova poslovanja država je neke stvari, posebno na poreznom planu, promijenila, no istovremeno su lokalne jedinice podigle troškove, čak dva – tri puta.

Trošak države je 46% BDP-a, što je puno uzme li se u obzir što nam ta država daje zauzvrat. Kod investicija smo još daleko ispod onog što bi trebale biti, uglavnom su to brownfield ulaganja. Ali, sad i ona dolaze u pitanje zbog nedostatka radne snage”, napominje direktor HUP-a. 

Da strani investitori često imaju bolju percepciju o Hrvatskoj nego njezini građani, potvrđuje i predstavnik kineskih ulagača Siniša Malus iz CSEBA-e. “Kinezi nas vide kao priliku za brz rast, ali i za penetraciju u EU. Zanimljiv im je geoprometni položaj, to vide kao našu najveću prednost. Ista percepcija ostaje i kad dođu ovdje, iako jasno sve primjećuju, no razlike između poslovne kulture su tolike da se možemo ‘izvući’ na to, a najčešće je to kod brzine”, kaže Malus. Dugogodišnji ulagač u Hrvatsku je Florian grupa koja je prema riječima financijskog direktora Viktora Horvatinovića vlasnik šest tvornica od kojih je neke preuzela na rubu propasti, no danas uspješno posluju. Lokalne vlasti usporavaju ulaganja
Na pitanje moderatora, glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimira Niševića, što bi vlasnik grupacije rekao svojim prijateljima i kolegama u Italiji o iskustvima ulaganja u Hrvatsku, Horvatinović spremno odgovara: “Problemi u Hrvatskoj nisu ništa veći ni manji nego u drugim zemljama. Mentalitet, bankarski sustav, pravni sustav – tko zanemari bilo koji od tih faktora neće uspjeti i tada su mu svi drugi krivi. Nije lako doći kao stranac i krenuti investirati.

Ako ne poznajete okružje, teško je napraviti rezultat”, kaže. Osvrćući se na činjenicu da su svjetske korporacije zaobišle Hrvatsku u realizaciji velikih proizvodnih investicija, Tomislav Šlat, glavni direktor tvrtke 3M i predstavnik Udruženja stranih ulagača napominje da se za velike projekte važe lepeza kriterija, od pravne sigurnosti, administracije do radne snage.

“Događa se često da ulagači izađu optimistično iz Banskih dvora s osmijehom i stiskom ruke, a onda dođu na razinu lokalnih jedinica koje imaju vrlo sofisticirane mehanizme da uspore te investicije. Bilo bi dobro da jedan one-stop-shop preuzme sve administrativne aktivnosti od najviše do najniže razine”, smatra Šlat. Upozorava, međutim, da su “otvaranje velikih tvornica koje će zaposliti nekoliko tisuća ljudi i sve nas spasiti – prošla”. 

Mario Turalija iz HAMAG BICRO-a napominje da je državna agencija u posljednje dvije godine svojim aktivnostima potaknula 11 milijardi kuna investicija.
“Danas su prosječne kamatne stope za poduzetništvo od 0,5 do 1%”, kaže Turalija. Poduzetnicima je poručio da trebaju gledati novo financijsko razdoblje od 2021. do 2027. u kojem će prioriteti biti na inovacijama i razvoju. Aktualne vijesti o sve lošijim rezultatima učenika na međunarodnim PISA testovima dio su slagalice kompleksne teme problematike radne snage o kojoj ulagači itekako vode računa. Helena Schmidt iz AmChama ističe da unatoč rezultatima Hrvatska ima potencijal talenata, no u praksi je riječ o malim brojevima. 

Posložiti obrazovni sustav

“Uvijek kad ulagač dolazi prvo istraži koliko svake godine diplomanata izlazi s FER-a, strojarstva, ekonomije. To su male brojke u odnosu na Europu”, kaže Schmidt. Majetić pak, smatra da je u tijeku raslojavanje na tržištu rada na osnovne i djelatnosti s višom dodanom vrijednosti. “Vidjet ćemo koliko ćemo radnih mjesta izgubiti s digitalizacijom. Mi možemo konkurirati, “imamo DNK” za inovacije i improvizacije”, kaže čelni čovjek HUP-a krucijalnim držeći povećanje broja digitalno pismenih ljudi.
  “Danas ne možemo predvidjeti što će biti za 3-5 godina. Kad dođe 5G, inovacijama nema kraja. Trebali bismo posložiti obrazovni sustav i pripremati generacije da budu konkurentne i danas razmišljati što će biti s 50 posto radnih mjesta koja nestaju s digitalizacijom? Digitalna revolucija stvara nove prilike, mislim da imamo biti šanse u kratkom roku postati jako uspješni”, kaže. 
Na pitanje zašto nema 10 puta više primjera proizvođačkih kompanija koje su se uspješno pozicionirale na tržištu, u Udruženju stranih ulagača problem detektiraju u izostanku strategije. Država mora definirati što uopće želimo. Vrtimo se oko ad hoc rješenja, turizmom se bavimo jer imamo sreće s položajem, malo je popularan IT, pa je “buzzword” autoindustrija jer imamo dvije-tri međunarodno uspješne kompanije. Činjenica je da ćemo s rezultatima PISA testova teško za deset godina “izbaciti” zaposlenike nužne za velike investicije”, upozorava Šlat. Kad su u pitanju preporuke što učiniti za brži rast, što je bila i glavna potka završne konferencije, u Florian grupi smatraju okretanjem prema većoj produktivnosti. 
“Kako se očekuje usporavanje Europe, za rast profitabilnosti nužno je odmaknuti se od povijesno bliskih tržišta, zato mi uskoro idemo na sajam u Las Vegas. Moramo dizati produktivnost i efikasnost, bez toga ne možemo konkurirati.

Bespovratna sredstva na raspolaganju mogu ići u podizanje produktivnosti, nema tu puno otkrivanja tople vode”, smatra Horvatinović.
  “Izostanak dugoročne strategije je velik problem, ne možemo živjeti od godine do godine. Potom je nužno skratiti procedure i držati ih se. Teško je raditi u zemlji u kojoj je najavljeno da će stopa PDV-a biti 24%, a onda se zadnji mjesec u godini izglasuje da će to ipak biti 25%”, poručuje Schmidt. Na istom je tragu i Malus koji kaže da je prioritet svakog investitora pravna sigurnost nakon čega slijedi definiranje strateških industrija.  “Treba jasno reći što želimo potaknuti i gdje vidimo sebe, a ne lutati od mandata od mandata. Moramo naći načina kako ispričati priču o Hrvatskoj kao atraktivnoj investicijskoj destinaciji, a knjiga o tome, nažalost, spala je na dva slova”, zaključuje Malus.
Na završnoj konferenciji InvestCro – kako do ulagača održan je okrugli stol o percepciji Hrvatske izvan granica, uz sudjelovanje veleposlanika Izraela, Nizozemske i SAD-a. Hrvatska ima ugled diljem svijeta, a investicijska klima se poboljšava, smatra Robert W. Kohorst, veleposlanik SAD-a.
No, istovremeno je problem, kaže, što je Hrvatska uglavnom poznata kao prekrasna zemlja s odličnom nogometnom reprezentacijom. “Nije isto željeti posjetiti Hrvatsku i željeti ulagati u nju. Hrvati se moraju bolje prodavati vani, naglasiti prilike i razloge koji će pokazati zašto bi netko ulagao u Hrvatsku”, naglasio je i predložio da unajme PR agencije ili investicijske bankare koji će prodati priču o Hrvatskoj i dovesti ulagače. 
‘Budite otvoreniji, saslušajte druge’
“Problem su i sporo pravosuđe i veliko porezno opterećenje; tu sustav treba biti brži, učinkovitiji i jednostavniji”, dodao je i podsjetio da je Hrvatska na popisu globalne konkurentnosti Svjetske banke došla na 51. mjesto, no da i dalje nedostaje pozitivnog stava.

O kulturi neuspjeha rijetko se priča. “Imate puno pozitivnih stvari, imajte dobro mišljenje o sebi; mediji i Vlada to trebaju ponavljati. Hvalite se vrijednostima, zanemarite neuspjehe i ne budite sami sebi neprijatelj. Hrvatska raste i mlada je zemlja. Uzmite u obzir ono što drugi savjetuju, budite otvoreniji, saslušajte druge i primijenite što vam odgovara”, poručio je veleposlanik SAD-a. 
“Hrvatska je najbolje čuvana tajna na svijetu”, istaknuo je Ilan Mor, veleposlanik Države Izrael. Zemlja ima, kaže, golemog potencijala za koji izraelski ulagači ne znaju. “Pokušao sam i Izraelce potaknuti da dođu i ulažu ovdje, razgovarao s ministarstvima, ali problem je što veliki izraelski ulagači ne znaju što sve Hrvatska nudi”, istaknuo je Mor i dodao da se Hrvatska dobro pozicionirala kao izvrsna u turizmu, no da je potrebno napraviti preokret i privući i turiste i ulagače.

Hrvati se samo žale

Odgovor moraju dati sami Hrvati
“Puno zemalja želi kopirati Izrael u inovacijama, a mnogima smo uzor zahvaljujući inovativnom duhu. Nastojim predstaviti ekosustav Izraela mladim poduzetnicima i tvrtkama u Hrvatskoj kako bismo i njih nadahnuli. Osim u tehnologiju, odlučili smo ulagati u beskrajan resurs – ljudski kapital. Nemojte čekati druge da dođu ili nešto naprave umjesto ili za vas.

Problem kod Hrvata su žalopojke, bez volje da se stvari promijene”, istaknuo je veleposlanik Izraela. Savjetovao je Hrvatima da provedu strateške odluke te da je važan dijalog Vlade i građana i mehanizam u kojem će preuzeti odgovornost za podizanje standarda. 
“Najbolji savjet treba doći od vas samih”, kazao je Mor, koji smatra da poljoprivreda jedno od područja s velikim potencijalom u Hrvatskoj.

Najavio je da će se Teva grupa preko Plive širiti u Hrvatskoj i regiji, što opet otvara veće mogućnosti za suradnju.  Pravo pitanje je, kaže Hendrik Jan Voskamp, veleposlanik Kraljevine Nizozemske, zašto ulagati u Hrvatsku, na što odgovor moraju dati Hrvati koji će tako privući nizozemske ulagače.
“Važna je kvaliteta radne snage i ljudskog kapitala, stoga smatram da je potrebno ulagati u obrazovanje i poduzetničku klimu. Koliko sam upoznat, hrvatska Vlada nema jasnu strategiju kako zadržati mlade, a tvrtke se žale da ne mogu naći kvalitetan obrazovani kadar. Zadržite mlade, vratite one koji su otišli i pokažite im da ovdje ima posla”, poručio je. Smatra da Hrvatska treba ulagati u medicinu, inovacije, energetiku, te niše unutar turizma.

“Inovacije zahtijevaju strategiju. Morate donositi strateške odluke i tako usmjeravati poslovni sektor. Potrebna vam je obrazovna, gospodarska i reforma javne uprave, te borba protiv birokracije za ostvarenje punog potencijala koji svi vidimo”, zaključio je Jan Voskamp.