Godina 2012. bila je teška i izazovna, a ni iduća neće biti ništa bolja. Glavni ekonomisti i analitičari najvećih banaka u Hrvatskoj smatraju da je ulazak u Europsku uniju glavna prilika za oporavak domaćeg gospodarstva. No ako se ne provedu nužno potrebne reforme, pristupanje elitnom članstvu Staroga kontinenta neće donijeti previše koristi. Ni nedavno sniženje kreditnog rejtinga na ne-investicijsku razinu neće “pomoći” rastu gospodarstva.

Likvidnost

“Posljednje snižavanje rejtinga izravno će utjecati na cijenu novog zaduživanja, ali negativni rizici više su prisutni u srednjoročnom razdoblju, a ne u kratkoročnom. Trenutno na tržištima prevladava iznimno visoka likvidnost što u kratkom roku sprječava rast prinosa. Ipak to otvara opasnost prividne uspješnosti države kroz niže troškove trenutnog zaduživanja bez zdravih fundamenata odnosno osnova za održiv rast i razvoj. Ukoliko Hrvatska ne provede strukturne reforme i fiskalnu prilagodbu na rashodnoj strani proračuna odnosno ostane li u neinvesticijskom rejtingu trošak servisiranja duga će se zasigurno povećavati i ugrožavati ionako krhki oporavak gospodarstva dovodeći u pitanje održivost javnog duga”, upozorava Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije ekonomskih istraživanja u Raiffeisen banci. Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke smatra kako nedavno sniženje rejtinga samo po sebi ne bi trebalo biti okidač za negativnu reviziju prognoze kretanja BDP-a za iduću godinu. No Stojić je jedini među glavnim ekonomistima i analitičarima velikih banaka koji smatra da će iduće godine BDP zabilježiti pad. Svi ostali misle da će se u 2013. ostvariti rast između 0,3 i 0,5 posto.

Ocjene rejting agencija

“Ocjene rejting agencija uglavnom uključuju pretpostavke već ugrađene u naša očekivanja. U 2013. očekujemo pad BDP-a od 1,5 posto zbog razduživanja privatnog sektora, fiskalne konsolidacije, rasta nezaposlenosti te smanjenja realnog raspoloživog dohotka. Pritom kretanja u okruženju (neizvjesnost oko krajnjih rješenja za eurozonu) u kombinaciji sa nedovoljno snažnim adresiranjem nekonkurentnosti te nepredvidivošću razduživanja uglavnom nameću negativne rizike”, kaže Stojić.Marko Škreb iz Privredne banke Zagreb predviđa rast od 0,3 posto uz ogradu da je rizik korekcije znatno viši nego prije. Zdeslav Šantić iz SG-Splitke banke predviđa rast od 0,4 posto, no naglašava da će s trenutnog stajališta “bilo kakva stopa rasta biti veliki uspjeh”. Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke zasada ostaje pri prognozi od pozitivnih 0,5 posto, a Alen Kovač iz Erstea predviđa raspon od nule do 0,5 posto.  “Potencijal blagog oporavka gospodarske aktivnosti dominantno leži u oživljavanju investicijskog ciklusa i nešto povoljnijem impulsu strane inozemne potražnje nego što je to bio slučaj u 2012. godini. S druge strane nepovoljni trendovi na tržištu rada i u kontekstu zaposlenosti i u kontekstu realnih primanja sugeriraju da će osobna potrošnja ostati pod negativnim pritiskom. U povoljnom scenariju tako vidimo stopu rasta u rasponu od 0 do 0,5 posto uz u ovom trenutku naglašene negativne rizike koji su povezani s neizvjesnom dinamikom rasta naših izvoznih tržišta te, na domaćem planu, rizika daljnje zadrške u pokretanju investicijskog ciklusa”, objašnjava Kovač. Ističe da je pred Vladom prije svega zadatak konsolidacije javnih financija i restrukturiranje javnih poduzeća, ali usporedno s time dodatan naglasak na strukturne reforme koje su za sada velikim djelom izostale. “Tijekom iduće godine veliki izazov za domaće gospodarstvo bit će ulazak u EU. S obzirom na specifičnost trenutka pristupanja, možemo očekivati da će u kratkom roku izazovi prevladati koristi za domaće gospodarstvo. Također, eventualna daljnja korekcija kreditnog rejtinga dodatno bi otežala, pa i poskupila, izvore financiranja svih domaćih sektora, pa bi samim time i odgodila gospodarski oporavak. Nadalje, pogoršanje na globalnim financijskim tržištima također bi dodatno otežalo oporavak domaćeg gospodarstva”, kaže Šantić ističući da prilike za pozitivna iznenađenja “moramo stvoriti sami, pa bi se trebalo fokusirati na suštinske reforme u javnom sektoru te prednost fiskalnoj konsolidaciji”.

Nužne mjere

Živković Matijević upozorava da je glavna unutarnja prijetnja za gospodarstvo nedovoljna odlučnost kreatora ekonomske politike da provedu nužne mjere za stvaranje temelja održivog gospodarskog rasta i razvoja čime se produljava recesija, urušava tržište, privatni sektor, zaposlenost te standard cjelokupnog društva. “S vanjskog okruženja i dalje nije otklonjena prijetnja ponovne eskalacije dužničke krize u eurozoni koja vodi većoj neizvjesnosti, manjem priljevu kapitala i nižoj potražnji za hrvatskim robama i uslugama (turizam)”, naglašava Živković Matijević. Ulazak na jedinstveno tržište osim pozitivnih efekata kroz jačanje institucionalnih kapaciteta, daljnje reforme pravosuđa, jačanje vladavine prava, fiskalne discipline, pristup kohezijskim i strukturnim fondovima donosi i niz izazova, kako za privatni sektor tako i za jedinice državne te lokalne uprave i samouprave. “Radi se uglavnom o velikom i konkurentnom tržištu koje će biti nemilosrdno prema “tržišnim bolesnicima”, a povlačenje sredstava ovisi o apsorpcijskom kapacitetu nas samih”, ističe  Živković Matijević. No kako sada stvari stoje, a imajući u vidu posljednje poteze Vlade, iduća godina bit će poprilično teška.

Javni dug

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

“Suprotno usvojenim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, planirani se deficit državnog proračuna u sljedećoj godini povećava, dok se primarni suficit, kao nužni uvjet smanjivanja javnog duga, ne planira u sljedećem trogodišnjem razdoblju. Istodobno, u ovom se proračunu ne prepoznaju potrebne reforme koje bi dugoročno smanjile fiskalni teret za gospodarstvo i povećale konkurentnost gospodarstva. Investicijske aktivnosti se prebacuju na izvanproračunske korisnike i javna poduzeća”, objašnjava Delenec. Ističe da se privatizacija fokusira na prodaju državnih udjela u dvije financijske kompanije (Hrvatska poštanska banka i Croatia osiguranje), a ne vidi se strategija za ostale vlasničke udjele u državnom portfelju. “Ovakvim proračunom ne prate se zahtjevi Zakona ofiskalnoj odgovornosti. Rizici su vezani i uz prihodnu i rashodnu stranu proračuna. Neispunjavanje očekivanja ambicioznog rasta u 2013. ugrožava prikupljanje prihoda, dok u se slučaju viših rashoda u pogoršanom gospodarskom okruženju samo može povećati teret”, kaže Dolenec.