Do konca travnja Vlada je na svom stolu trebala imati konačan prijedlog restrukturiranja 25 javnih instituta, međutim, Povjerenstvo kojem je dala ovaj zadatak krajem prošle godine još ga nije izradilo.

Pred mjesec dana iscurile su tek informacije kako se sprema rješenje koje među ostalim predviđa objedinjavanje četiri postojeća u jedan novi institut – Ekonomski institut Zagreb, Institut za javne financije, Institut za turizam i Institut za razvoj i međunarodne odnose formirali bi zajedno Institut za ekonomiju. Takav prijedlog još nije gotov, potvrdio nam je predsjednik vladinog povjerenstva Roko Andričević, zamjenik ministra znanosti i obrazovanja. "Povjerenstvo još uvijek radi svoj posao i nikakvi zaključci još nisu doneseni", ističe Andričević, koji informacije o spajanju on tumači kao rezultat neslužbenih razmišljanja "koja kolaju među sudionicima sustava javnih znanstvenih instituta". No, upravo to i najviše diže na noge četiri instituta obuhvaćena planom objedinjavanja, jer, žale se, nisu uopće konzultirani oko takvog mogućeg rješenja.

Njihovih predstavnika nema među članovima Povjerenstva, a do sada su o temi restrukturiranja bili tek na jednom sastanku, i to u Ministarstvu znanosti koncem siječnja održanom na traženje samih insitututa. Tom prilikom obećano im je da će svakako biti uključeni u proces izrade modela njihovog restrukturiranja. Potvrđuje to i ravnateljica EIZG-a Dubravka Jurlina Alibegović, koja kaže da su u Ministarstvu tom prilikom upravo naglasili potrebu povjerenja instituta u sam proces prije donošenja odluka. "Osobno očekujem da će ministar Vedran Mornar o bilo kakvoj statusnoj promjeni ozbiljno razgovarati s predstavnicima svih instituta, da ćemo imati priliku detaljnije diskutirati o prednostima i nedostatcima najavljenog restrukturiranja", odgovorila nam je ravnateljica EIZG-a.

A dok još osmišljavanje tog modela nije uznapredovalo, svi javni instituti nastoje se izboriti za očuvanje svoje samostalnosti, jer je redom riječ o javnim institutima s dugom tradicijom. Najmlađi u tom društvu IJF ove godine obilježava 45 godina postojanja, IMRO je osnovan prije 53, IT pred 56 godina, dok je najstariji EIZG, koji ove godine puni 76 godina. Među prvima reagirao je IRMO, čija se ravnateljica Sanja Tišma, uz podršku Upravnog i Znanstvenog vijeća, obratila ministru Mornaru tražeći da se taj institut "ne utapa" u takvu novu instituciju. "Gotovo da nema zemlje u svijetu koja nema institut posvećen međunarodnim odnosima, a razvijenije zemlje imaju institute posvećene održivom razvoju i međunarodnim odnosima", navode među ostalim u dopisu, u kojem dodatnim argumentom za isključenje iz ovog rješenja vide i u činjenici da je u postupku reakreditacije i međunarodnog vrednovanja provedenom 2012.

IRMO jedini od ova četiri instituta dobio preporuku Ministarstvu za bezuvjetno izdavanje dopusnice za daljnji rad i ocjenu međunarodnih evaluatora kao "instituta na dobrom putu". No, i u ostalim institutima slično gledaju na opciju objedinjavanja. Cilj restrukturiranja, a to je dizanje znanstvene produktivnosti i javne odgovornosti instituta, ovime po njima neće biti postignut. D. Jurlina Alibegović najvećim rizikom pripajanja pravne osobe iz sličnog djelokruga istraživanja vidi u gubitku pravne osobnosti, koja za instituciju koja se pripaja znači gubitak već izgrađenog znanstvenog imagea.

Zbog neizvijesnosti budućeg razvoja instituta očekuje i da bi se određeni broj znanstvenika odlučio za odlazak iz sustava znanosti ili izvan Hrvatske, a uspostava nove organizacije, selidba i redefiniranje područja i tema istraživanja smanjili bi znanstvenu produktivnost na srednji rok. Još veće rizike ona vidi u eventualnom pripajanju instituta nekoj drugoj pravnoj osobi, primjerice Sveučilištu u Zagrebu, što se također spominje kao jedna od mogućnosti. To bi, kaže šefica EIZG-a, moglo značiti uključivanje u mrežu od 33 pravne osobe, odnosno skupinu institucija u kojoj pretežu samostalni fakulteti s pravnom osobnošću, koji su opterećeni vlastitim problemima i razvojem, te nemaju zajedničke strateške ciljeve.

Ukratko, izgubio bi se fokus znanstvenog rada, promijenili strateški ciljevi i planovi istraživanja, te razvoj znanstvenih karijera. Znanstveno istraživanje, podsjeća ona, osnovna je djelatnost instituta kojoj se istraživački timovi mogu posvetiti, što stvara razliku od rada na institutu i na sveučilištu. Prve reakcije instituta na ovakav mogući scenarij dodatno su zakočila, čini se, rad ovog povjerenstva, jer naznaka da bi se njegova sjednica održala prije ljetnih odmora zasad nema. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja