Tempo oporavka znatno bi se mogao razlikovati među zemljama, rekao je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić u Rovinju na 9. susretu guvernera regije, zbog njihove različite ekonomske strukture i učinkovitosti potpora. Država je pomogla tvrtkama, ali sad je ključno smanjiti broj zombi tvrtki, a brzina oporavka ovisit će i o tome koliko će kućanstva trošiti zbog krize ‘prisilno’ akumuliranu štednju.

Šošić je održao izlaganje pod nazivom “Post-Covid sindrom u gospodarstvu i financijskom sustavu: kako se nositi s tim?” rekavši da će aktualna kriza potaknuti neke strukturne promjene u gospodarstvima, a ekonomske politike pritom će imati ključnu ulogu u očuvanju potencijala rasta, posebno kroz potpore tvrtkama i radnicima u najpogođenijim industrijama. 

Poslovanje tvrtki pogodile su restrikcije, epidemiološke mjere donijele su veće troškove, a istodobno im se smanjila potražnja, poremetili lanci opskrbe i povećala opća nesigurnost. Dok je snažna fiskalna podrška pomogla poduzećima, sada se postavlja pitanje optimalne brzine povlačenja te podrške. 

“Potpore su smanjile stope nesolventnosti poduzeća čak i ispod razina uobičajenih za dobra vremena, što je, među ostalim, omogućilo porast broja zombi tvrtki koje istiskuju zdrave tvrtke i štete dugoročno rastu. Reforme usmjerene na smanjenje zombifikacije od vitalne su važnosti”, poručio je Šošić.

U krizi je porasla stopa štednje uz istodobni pad investicija. “Ako kućanstva ne budu trošila akumuliranu dodatnu ušteđevinu, to bi moglo negativno utjecati na brzinu oporavka”, istaknuo je HNB-ov glavni ekonomist dodavši da su pandemija i restriktivne mjere ograničile privatnu potrošnju, dok je državna potpora nadoknađivala dio gubitka dohotka, a visoka razina nesigurnosti općenito smanjila sklonost potrošnji. 

“Sve to dovelo je do ‘prisilne’ štednje uz štednju iz predostrožnosti uobičajenu za krizna razdoblja. Premda nije moguće točno utvrditi tko je najviše štedio tijekom krize, porast štednje vjerojatno je bio izražen kod onih s visokim prihodima koji tijekom oporavka vjerojatno neće znatno povećati svoju potrošnju”, rekao je Šošić.

Osvrnuo se i na tržište stambenih nekretnina rekavši da je ono pokazalo otpornost pa se razina cijena zadržala tijekom cijele krize. U Hrvatskoj su prošle godine cijene stambenih nekretnina porasle za 7,7 posto. Istodobno, zbog novih trendova povezanih s pandemijom, poput povećanog rada od kuće i povećanja online kupnje, kod poslovnih je nekretnina došlo do pada cijena.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost