Zdravstvo je u problemima i uvijek se postavlja pitanje hoćemo li pokrpati rupe i nastaviti po starom ili ćemo nešto promijeniti, kaže Tatjana Prenđa Trupec, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, dodajući da je u tijeku reforma primarne zdravstvene zaštite i bolničkog sustava.

Također u tijeku je izrada Masterplana bolnica, razrada prijedloga za outsourcing i upravljanje ljudskim potencijalima, provođenje objedinjena nabave, izmjena zdravstvene mreže, kadrovskih normativa, standardizacija te opsežna informatizacija. U HZZO-u i Ministarstvu zdravstva definirano je osam prioriteta u eZdravstvu, kaže, a informatizacija je ključna jer povezuje sve subjekte u sustavu i omogućuje brže, kvalitetnije i raconalnije upravljanje zdravstvenim sustavom. U planu je velik dio financirati iz strukturnih fondova Europske unije. 

Kako ide ugovaranje?
Novi model ugovaranja primarne je revolucija i prvi puta u 20 godina se vrlo jasno ide s mjerenjima parametara učinkovitosti i kvalitete i to poticanjem liječnika. Gotovo 80 posto ih je potpisalo novi ugovor što znači da su prihvatili novi model. Liječnicima se smanjuje zagarantirani dio prihoda odnosno glavarina i hladni pogon, ali s druge strane im je omogućeno da s dijagnostičko-terapijskim postupcima (DTP), indikatorima kvalitete i učinkovitosti, preventivom, skupnom praksom i dodatnim uslugama zarade više. I to je u ovom trenutku jedino mjesto u zdravstvu gdje se može zaraditi više jer se na svim drugim područjima smanjuju prihodi za 20, 30 posto. U bolnicama smo kroz aplikaciju za prihvat ponuda na natječaj uveli prijavu svih ordinacija i svih doktora. Sada po prvi puta imamo točan broj liječnika po postelji i ordinaciji. Točno smo definirali i specijalističko-konzilijarnu zaštitu i stavili je u limit.

Drugim riječima, jedan liječnik više neće moći biti istovremeno prijavljen na dva mjesta?
Točno. Bolnice sad mogu prijaviti jednog doktora na 8 sati na dan, a ne kao što je bilo do sada na 16 i više sati. Ograničili smo to elektronički. Novi sustav predviđa da bolnice dobivaju 90 posto fiksnog limita, a 10 posto je varijabilan ovisno o izvršenju posla. Dakle, ako je njihovo izvršenje 80 posto, od tih 10 posto dobit će 8 što znači da će njihov limit taj mjesec biti 98 posto. Sljedeći korak je sanacija. Vjerujemo da će bolnice doista provesti sanacijske programe odnosno unapređenje poslovnih procesa, reorganizaciju i racionalizaciju troškova. Mislimo da će član sanacijskog vijeća iz Ministarstva financija biti dobar kontrolor u okruženju gdje se svi međusobno poznaju i gdje se nitko nikome ne želi zamjeriti. 

Kako ćete racionalizirati troškove ako znamo da se više od 70 posto bolničkih proračuna troši za plaće, gdje možete štedjeti osim na pacijentima?
Ima dijelova u kojima se može štedjeti. Primjerice, u bolnicama postoji jako puno rukovoditelja odnosno svatko svakoga vodi i tu postoji prostor za uštedu, treba drukčije organizirati dežurstva i pripravnosti, a treba razmisliti i trebaju li nam nova zapošljavanja ili se treba provesti reorganizacija. Određivanje novog kadrovskog normativa će nam dati određenu podlogu za uštede, kao i objedinjena nabava i praćenje svega što ulazi i izlazi iz bolnice. Ja bih kao informatičar voljela uvezati sve 64 financijske aplikacije u jedan Business Inteligence sustav koji će pratiti izvršenje i imati crveni alarm za sve što na bilo koji način odskače u poslovanju bolnica. Kad pri tom uvedete i barkodiranje pacijenata, što smo ugradili u nove ugovore, smanjit će se rizik za pogreške i plaćanje odšteta iz bolničkih novaca namijenjenih za zdravstvenu zaštitu. To znači da bi pacijent dobio narukvicu pri ulasku u bolnicu i pratilo bi se da se pacijentu, primjerice, ne operira krivi organ ili ne da krivi lijek. Već sada imamo nekoliko uspješnih ravnatelja. 

Tko su oni?
Primjerice, novi ravnatelj, a sada sanacijski upravitelj KB Dubrave je uspješan. Smanjio je liste čekanja, uveo popodnevni rad, reorganizirao posao, unaprijedio informatizaciju i sveo je bolnicu u raspoložive financijske okvire. Pacijenti su sretni što sad na, primjerice, mamografiju mogu doći u slobodni prijem bez čekanja. Jedan bolnički liječnik nam je rekao da kad bi privatni investitor preuzeo jednu našu bolnicu te otpustio 30 ili 50 posto ljudi, učinkovitost bi i dalje bila na sadašnjoj razini. Onda bi svaki liječnik mogao imati duplo veću plaću.

Ali kako se u to uklapaju izjave da nam nedostaje liječnika i medicinskih sestara?
Moramo pratiti učinkovitost. Dio zaposlenih nije dovoljno učinkovit, a dio ih je preopterećen, i to moramo riješiti. Objavljivanje učinkovitosti unutar bolnice je dobar početak da se vidi koliko tko radi. 

Je li to početak uvođenja sistema nagrađivanja onih koji više rade?
Definitivno. No, pitanje je kolektivnog ugovora što u ovom trenutku možemo, a što ne možemo. Ali sigurno je da postoje alati kojima i to možemo u budućnosti riješiti. 

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Još uvijek se čeka sudska presuda oko kolektivnog ugovora. Ukoliko bi ugovor bio proglašen ništetnim krenulo bi se u nove pregovore?
Ne znamo još uvijek kakva je sudska presuda. No, ako dođe do toga možda je to šansa da se pregovara sustav plaćanja i prema učinkovitosti. I prisutnost na poslu je nešto što bi bilo zanimljivo pratiti. Ima dosta primjera velikog disbalansa među liječnicima jer ima onih koji rade od jutra do mraka, ali ima i onih koji rade manje od propisanog. 

Znate li gdje provode to vrijeme ako nisu na radnom mjestu?
Ne. Ali dovoljno je pratiti njihovu prisutnost na poslu i kada bi se tome dodala učinkovitost, prema matematičkoj formuli bi se moglo izračunati tko bi u pravednom sustavu nagrađivanja dobio bonus, a tko malus. 

Informatizacija odnosno kvalitetni podaci koji se mogu prikupiti je odličan alat za različita mjerenja?
Fantastičan alat za različita mjerenja. Problem s informatizacijom u hrvatskom zdravstvu jest što je u nekim segmentima jako razvijena, a u drugim segmentima je nema. Primjerice, tek sad gradimo zdravstveni VPN sustav, dakle sigurnosno zatvorenu zdravstvenu mrežu kojom će biti povezana primarna zaštita, bolnice, zavodi za javno zdravstvo i svi ostali zavodi, telemedicina, transfuzijska medicina, HZZO i Ministarstvo. Ta će mreža biti odvojena od ostalog 'svijeta' što je izuzetno bitno zbog zaštite podataka, ali i zbog brzine i lakoće povezivanja. Primjerice, za eKarton je bitno da i primarna i sekundarna razina vode pacijente, a osim zbog brzine, kvalitete i učinkovitosti to je važno i zbog uštede jer će se, primjerice, spriječiti da se istom pacijentu tri puta rade iste pretrage. S eKartonom i uvođenjem eSmjernica se eksponencijalno povećava kvaliteta liječenja.

Je li to daleka budućnost?
Do kraja godine bi sve bolnice, telemedicina i HZZO trebali biti spojeni, a u sljedećoj godini i svi ostali. Postojeći sustavi u bolnicama će se prilagoditi i slati podatke. Ono što želimo jest standardizirati model i prijenos podataka, objediniti registre i mjesta gdje se skupljaju podaci kako se ne bi skupljali na krivi način i duplirali odnosno da postoje jedinstveni standardi. Želimo certificirati sve aplikacije u zdravstvu kako bi imali jednaku kvalitetu jer trenutno imamo više od 200 različitih aplikacija na svim razinama zdravstvene zaštite. 

Kako mislite osigurati novac?
Došli smo u Directorate General Connect Europske komisije zadužen za eEU i rekli da trebamo 60 milijuna eura u 2014. za eZdravstvo, a  oni su rekli 'Nema problema, ako to možete napisati i ako znate što radite'. Znamo što hoćemo, imamo projekte i trebaju nam kvalitetni ljudi. Ali ako dobijemo 60 milijuna eura naći ćemo i ljude, u Hrvatskoj ih ima. Već mjesecima pišemo projekte, ušli smo u Vladine operativne planove. Zdravstvo do sada ništa nije dobilo iz pretpristupnih fondova jer nije bilo u operativnim planovima odnosno nije bilo u prioritetima. A sad jesmo, i to zahvaljujući združenim snagama HZZO-a i Ministarstva zdravlja. Napisali smo 20-ak projekata za sustav zdravstva, znamo što hoćemo, imamo vrlo jasnu viziju i volju. U Hrvatsku će godišnje doći oko 1,8 milijardi eura, a zdravstvo bi, s obzirom da na njega otpada 17 posto budžeta, u tolikom postotku moglo računati i na dio od tih 1,8 milijardi eura. Nadamo se da ćemo uzeti taj novac i provesti naše projekte.

Koji su uvjeti za dobivanje novaca?
Svi projekti traju tri godine, moraju imati dobro razrađene aktivnost, rezultate i  jasne indikatore, a naši indikatori su kvaliteta, učinkovitost i uštede koje mi ne zovemo uštede nego novac koji ćemo preusmjeriti u reformske projekte zdravstva i liječenje osjetljivih skupina. Duboko sam uvjerena da možemo značajno unaprijediti hrvatsko zdravstvo. Sjajan je to izazov.

U kojem roku?
Moja je procjena u pet godina.

To znači da ovoj Vladi treba još jedan mandat?
Nadam se da će ova, jako kvalitetna postava HZZO-a, rezultatima zaslužiti još koju godinu prilika. Ja sam profesionalac i nisam stranački čovjek. Radila sam za sve Vlade do sada, kao konzultantica ministra Peceka, ministra Vlahušića, ministrice Škare Ožbolt, ministrice Lovrin i za ministra Ostojića. Radila sam dugo godina kao konzultantica Svjetske banke i Europske unije, bila sam u pregovaračkom timu u Bruxellesu. Ovo je prvi puta da radim u svojstvu državnog dužnosnika jer sam odlučila preuzeti odgovornost i moć odlučivanja. Iz mog dosadašnjeg iskustva, važno je dovesti reformske projekte u točku iz koje nema nazad.

Mijenja se i odnos javnog i privatnog zdravstva koji je dosta narušen, posebice nakon zadnjeg smanjenja cijena. Privatnici nisu dobrodošli?
Cijene su morale biti smanjene jer po prvi puta se u potpunosti poštuje Zakon o državnom proračun i jednostavno moramo biti unutar budžeta. Proračun i fiskalnu odgovornost poštujemo iznad svega i to je jedini način. Što se tiče smanjenja cijena, budući da smo morali ući u proračunski okvir, bilo je pitanje hoćemo li neugovoriti 400 subjekata, što javnih, što privatnih i baciti ljude na cestu, hoćemo li smanjiti prava pacijenata i napraviti usku košaricu usluga ili smanjiti cijene. Mi smo smanjili cijene. Na taj način potičemo bolnice da više rade i smanjuju liste čekanja, a s novim cijenama i silom prilika smanjenim limitima, bolnice, koje su ionako uvijek prekoračivale limit, bez problema postižu potrebno izvršenje.

No, rokovi plaćanja nisu u 60 dana što je zakonska obveza, a podsjetit ću Vas i da ste prošle godine unaprijed povlačili novac iz državne riznice kako biste platili dugove za lijekove što je suprotno Zakonu o izvršenju proračuna?
Ljekarnama su u prošloj godini plaćeni dugovi ubrzanim povlačenjem sredstava kako ne bi došlo do zastoja opskrbe lijekovima. Ako želimo doći u rokove plaćanja od 60 dana, s obzirom da su do sad bili 180 dana imat ćemo trostruke iznose koje moramo trenutno platiti pa ćemo to moći tek kad nam Ministarstvo financija uplati dovoljnu količinu novaca za podmirivanje starih dugovanja. Treba nam neko vrijeme prilagodbe, ali s obzirom na ekstremne napore i 16 sati rada dnevno čitavog zdravstvenog managementa, uvjerena sam kako će sve sjesti na svoje mjesto.

Zdravstvo u cloudu

Koliko vam novaca treba za informatičko povezivanje?

U Europi se za eZdravstvo izdvaja 2 do 3 posto zdravstvenog budžeta što znači da nama treba oko 600 milijuna kuna godišnje. Napisali smo 8 promemorija koje ćemo kroz podprojekte prijavljivati na strukturne fondove. Kroz projekt eHZZO korist će imati i pacijenti i ugovorni partneri jer će sva komunikacija ići elektroničkim putem. Projekt eBolnica podrazumijeva objedinjeni sustav za sve bolnice, zatim e-Liste i e-Naručivanje, dakle velik broj servisa koje bi bolnice mogle koristiti u cloudu, a tu su još i e-Smjernice za propisivanje lijekova, upućivanje i kliničke smjernice. Jedan od projekata je i e-Lijekovi odnosno registar svih lijekova.