Slobodna zona Kutina osnovana je u rujnu 2005. godine i do danas nema nijednog korisnika iako je bilo više desetaka upita i onih koji su zonu posjetili. Direktor zone Tomislav Carić kaže da se pregovara s tri ozbiljnija investitora, no pregovori dugo traju iako su im dostavljene dokumentacije još prije godinu dana. Osnivači zone su Grad Kutina sa 30 posto udjela i tvrtka Consors, specijalizirana za poslove industrijskog razvoja sa 70 posto. Zona ima svu potrebnu infrastrukturu, uključujući i plin te se prostire na 35.000 četvornih metara u industrijskom dijelu grada. Ima i sve podloge u urbanističkim planovima s mogućnostima širenja prostora, a zainteresiranim klijentima otvorene su opcije od zakupa zemljišta do njegova otkupa. Kao prednosti regionalnog položaja ističe se njezin centralni položaj u odnosu na državne granice sa Slovenijom (100 kilometara), BiH (64) i Mađarskom (90), zatim blizina Zagreba, naplatnih kućica, željezničkog kolodvora i sl. Na pitanje zašto je zona još neiskorištena Carić odgovara: “Intenzivno pregovaramo o pogodnostima koje pruža Kutina kao investicijska destinacija i volimo istaknuti da je u gradu već sada velika strana investicija u Selku vrijedna 50 milijuna eura, što znači da je ovdje dobro ulagati. Posjetili su nas predstavnici kompanija ThyssenKrupp, E.ON i Styer Daimler Puch koji su zadovoljni lokacijom i čekamo odgovore.” Kutinska zona ne nalazi se ni na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva gdje je pobrojano 15 slobodnih zona u Hrvatskoj od kojih su dvije označene da ne rade – Obrovac i Buje. Od ostalih gotovo sve, izuzev slobodne zone u Zagrebu i Varaždinu, imaju slobodnih parcela, a najveći broj korisnika, 125, bilježi Zagreb. No kad se pogledaju pojedinačne web-stranice zona, slika je nešto potpunija. Tako Podunavska slobodna zona Vukovar koja je relativno kasno počela s radom, 2003. godine, ima 300 zaposlenih i gradi 2600 četvornih metara poslovnog prostora, a Krapinsko-zagorska osnovana davne 1996. nepopunjena je velikim dijelom iako ima svu potrebnu infrastrukturu i u blizini je Zagreba.

Jednu od najboljih web prezentacija ima i jedna od najboljih zona – Varaždinska, gdje je aktivno 11 tvrtki koje zapošljavaju 2100 zaposlenih i ostvaruju 50 posto izvoza županije. Dosadašnji najveći strani investitor bila je austrijska tvrtka Boxmark Leather, jedan od najvećih proizvođača kožnatih sjedala za automobile, a najveći domaći ulagač je Gumiimpex-GRP koji ima tvornicu za reciklažu guma i proizvodnju gumenih proizvoda. Varaždinska zona ove će godine prema planovima ostvariti izvoz od 350 milijuna eura što dokazuje da je prepoznatljiv brend koji i dalje privlači investitore. Odnedavno u Slobodnoj zoni Varaždin d.o.o. postoji projekt Inovativnog parka kojim se očekuje suradnja osim s raznim javnim, znanstvenim, financijskim i drugim institucijama i s kreativnim poduzetnicima, predstavnicima različitih razina vlasti te gospodarskih i strukovnih udruga. Slobodna zona Varaždin raspolaže sa zemljištem od 3000 četvornih metara na području Poduzetničke zone Trnovec koje bi služilo za prihvat Inovacijskog parka ili iParka. Budući da se zemljište nalazi izvan područja Slobodne zone, ono neće imati ni status slobodne zone. Društvo Slobodna zona međutim nije u mogućnosti samo realizirati Projekt pa se predlaže uključivanje partnera od Udruge Inovatora Hrvatske te ostalih ulagača. Cilj je uporabom postojeće infrastrukture i znanja omogućiti ostvarivanje inovativnog potencijala, udruživanje tehnologije, opreme, kapaciteta i radne snage u parku, a očekuju se i sredstva od pretpristupnih fondova EU 2008. godine.