Cijene raznih usluga te hrane, pića i duhana, dvije skupine troškova koje u potrošnji prosječnog kućanstva čine blizu tri petine ukupnih, tijekom prošlog mjeseca u prosjeku su ostale nepromijenjene. To se više-manje može reći i za cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda (+0,1%).

Hrana na 4,1 posto rasta

Iako te tri troškovne komponente klasificirane po namjeni u strukturi potrošnje čine više od četiri petine, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, opća razina cijena u studenome je na mjesečnoj razini porasla za 0,6 posto. Za to su zaslužni troškovi povezani s energijom, koji čine približno 16 posto ukupnih, a u prosjeku su poskupjeli za 3,6 posto. Ta kategorija uključuju razne energente, od struje i plina do goriva (naftni derivati, drva, ugljen), a prošlomjesečni rast prije svega je odraz poskupljenja zbog postupnog ukidanja energetskih subvencija.

Kategorija energije u konačnici je pridonijela i novom ubrzanju godišnje stope inflacije – nakon što je u listopadu napokon zabilježeno njezino usporavanje na 3,6 posto, u studenome je opet ubrzala, na 3,8 posto. Pritom je uz nepromijenjena tekuća kretanja cijena kod hrane i pića zahvaljujući baznom učinku (rastu u lanjskom studenome) inflacija usporila s 4,4 na 4,1 posto. Istodobno, usluge i dalje prednjače godišnjim rastom koji je trenutačno na +6,6 posto, što je blago ubrzanje u odnosu na listopadskih 6,4.

Isto tako, cijene neprehrambenih industrijskih proizvoda u prosjeku su malo niže nego prije godinu dana (-0,1 posto), čime imaju i blago amortizirajući utjecaj na ukupnu inflaciju. Dosta dugo doprinos cijena energenata ukupnoj inflaciji bio je razmjerno mali, ali to se polako mijenja – s manje od 3,9 posto godišnji rast cijena energije u studenome je ubrzao na 5,3 posto, a početkom iduće godine slijedi i drugi korak poskupljenja s osnove postupnog ukidanja potpora koji će se odraziti na računima za struju i plin.

Mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji se koristi u usporedbama s drugim članicama Europske unije, (HICP) inflacija u Hrvatskoj je nakon listopadskog usporavanja sa 4,6 na 4 posto u studenome ubrzala na 4,3 posto. Višu stopu od naše među članicama europodručja trenutačno bilježi samo Estonija (4,7%), dok je prosječna stopa inflacije u svih 20 država koje dijele zajedničku europsku valutu s listopadskih 2,1 ponovno na nešto viših 2,2 posto.

Semafor neravnoteža

Upitan za komentar jučerašnje prve procjene DZS-a, ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je kako je i nadalje povišena inflacija “neželjeni učinak rasta gospodarstva, plaća i potrošnje”, dodajući i da trenutačne stope nisu tako visoke da bi im se pridavala tolika važnost.

“Mi smo sezonalno gospodarstvo. Za vrijeme turističke sezone ili blagdanskog razdoblja imamo povećanu potrošnju. Ona inače raste već 31 mjesec zaredom, što generira cjenovne pritiske držeći inflaciju povišenom”, istaknuo je, napominjući usput i kako Vlada pomaže najranjivijim skupinama, kao i da će ta pomoć iduće godine biti “ciljanija”.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

O tome pridaje li se inflaciji prevelika važnost možda je dovoljno baciti pogled na najnoviji EU semafor makroekonomskih neravnoteža (MIP scoreboard), koji u slučaju Hrvatske upućuje upravo na pogoršanje pokazatelja vezanih uz cijene, odnosno konkurentnost.