‘Školarcima treba bolja psihološka pomoć i popunjavanje rupa u znanju’

Autor: Marija Crnjak , 22. ožujak 2022. u 22:00
Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja/Ž. Hladika/PIXSELL

Jedino veliko istraživanje u Europi o utjecaju pandemije na odgojno-obrazovni sustav provedeno je u nas, a uključilo je i potres.

Uspostavljanje snažnije psihološke podrške školarcima i zaposlenima u školskom sustavu koji su snažno osjetili posljedice pandemije i dva jaka potresa, popunjavanje rupa u znanju koje su nastale kao posljedica online nastave u pandemiji, te bolje razumijevanje djelatnika u školskom sustavu koji su u pandemiji radili pod velikim pritiskom, tri su ključna koraka koja država i sve javne institucije hitno moraju napraviti kako bi ublažile posljedice koje su izazvale ove krizne situacije.

Upozorio je na to u utorak Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, predstavljajući u Velikoj Gorici rezultate velikog istraživanja “Utjecaj pandemije na odgojno-obrazovni sustav” s naglaskom na Zagrebačku županiju.

Starijima teže
Kako je poznato, ovo istraživanje Institut je proveo u razdoblju od svibnja do lipnja 2021. u 161 srednjoj i osnovnoj školi, na više od 27.000 učenika iz pet generacija, 417 stručnih suradnika i 4796 učitelja i nastavnika u tri županije, Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj te u Gradu Zagrebu.

Projekt je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja s 280.000 kuna, a radi se o jedinom takvom istraživanju provedenom u Europi na tako velikom uzorku, koje je osim posljedica pandemije proučilo i kako je na školarce utjecao potres.

Iako su također osjetili negativne posljedice potresa, učenici u Zagrebačkoj županiji ipak su bolje prošli od svojih kolega u SMŽ, te je na njih veći utjecaj imala pandemija, otkrilo je istraživanje. Vrijeme pandemije učenici su usporedili s “luksuznim zatvorom”, a osim na kvalitetu učenja utjecala je i na njihov društveni život, i pritom su najveće posljedice osjetili uspješniji učenici, te djevojke više nego njihove muške kolege.

Željka Josić, tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade/Ž. Hladika/PIXSELL

“Također, veće negativne posljedice osjetili su stariji učenici, najteže je bilo maturantima koji su imali i dodatnu brigu polaganja mature i upisa na fakultet, tako da je čak 59 maturanata u cijelom istraživanju, od toga 45 posto njih u Zagrebačkoj županiji, priznalo da je pandemija imala negativan utjecaj na njihov život, a četvrtina smatra da je taj utjecaj bio izrazito negativan.

Pandemija je loše utjecala i na njihovu motivaciju za učenje i rad, postali su apatični, pa su se slabije i socijalizirali”, pojašnjava Jokić. Također, čak 43,9 posto učenika osmog razreda priznalo je da je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihovo bavljenje tjelesnim aktivnostima i sportom.

Zbog svega toga, u dvije godine pandemije u kojima su se izmijenjivala razdoblja škole s razdobljila zatvaranja ili izolacije, nastale su značajne rupe u znanju, posebno iz predmeta kao što su matematika, hrvatski, kemija i fizika, što treba imati na umu jer može negativno utjecati na razvoj društva, upozorio je Jokić školske djelatnike i predstavnike Grada Velike Gorice te državnih institucija zaduženih za obrazovanje, koji su se okupili u dvorani Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

27.000

đaka 161 srednje i osnovne škole, te 417 stručnih suradnika i 4796 učitelja i nastavnika sudjelovalo u istraživanju

Treba jedno priznati
Ipak treba priznati da je pandemija nekima donijela i pozitivna iskustva, prvenstveno kad su u pitanju međuljudski odmosi. Tako je čak 33,3 posto maturanata odgovorilo da je pandemija pozitivno ili izrazito pozitivno utjecala na odnose s članovima obitelji, dok 39 posto učenika osmog razreda tvrdi da je pandemija pozitivno ili izrazito pozitivno utjecala na odnose s bliskim prijateljima.

No, nekima je ovaj “zatvor” pa potom i potres izazvao tjeskobe, fobije, strahove. Stoga, iako su predstavnici državnih i lokalnih vlasti u pandemiji imali uglavnom korektan odnos prema situaciji, te je bila dobra komunikacija između škola i lokalnih vlasti, sada hitno treba adresirati problem utjecaja na mentalno zdravlje učenika, smatra Jokić.

Iako su djeca iz ovih kriza u najvećem broju izašla bez većih posljedica na mentalno zdravlje, jedan dio ih je podnio teže i potrebna im je pomoć.

“Danas ne možete pronaći termin kod psihologa, koliko su bukirani, i roditelji su prisiljeni skupo plaćati da bi dobili pomoć, stoga treba više angažirati školske stručnjake”, smatra Jokić.

Komentirajte prvi

New Report

Close