Proizvodnja rajčica u Hrvatskoj lani je povećana 73 posto, za gotovo 20 tisuća tona u odnosu na 2023. Ukupno je na domaćim poljima ubrano gotovo 47 tisuća tona kulture koja se smatra voćem, a državna statistika je registrira kao povrće (kako je uostalom pri konzumaciji i tretiramo).

Osim što bilježi najveći rast proizvodnje u 2024., u odnosu na prethodnu godinu, rajčica je ujedno i povrtna kultura koje se u Hrvatskoj najviše proizvede, pokazuju privremeni podaci DZS-a o proizvodnji povrća, voća i grožđa u 2024. Ipak, ni u proizvodnji rajčice nismo samodostatni.

Doduše, posljednji podaci s kojima raspolažemo su za 2022. (iz Godišnjeg izvješća o stanju u poljoprivredi za 2023.), a prema njima proizvodnja na hrvatskim poljima zadovolji tek 38 posto domaćih potreba.

Ukupna je samodostatnost u povrću bila na tek 47 posto. U voću stojimo još gore i tek smo na 40 posto. Voće kod kojeg smo u samodostatnosti najbolje stajali (99 posto) lani je drastično podbacilo. Proizvodnja mandarina lani se, u odnosu na 2023. smanjila gotovo 30 posto na 30 tisuća tona.

Konačne podatke u ukupnim tonama proizvedenog voća i povrća Državni zavod za statistiku će objaviti u svibnju, a do tada znamo da smo povećali proizvodnju mrkve, paprike, lubenice, graška, jabuke, šljive, višanja, krušaka…, a smanjili proizvodnju jagoda, kupusa, graha, dinja, cikle, luka i češnjaka. Inače, ni u jednoj povrtnoj kulturi nismo samodostatni, ali jesmo u jednoj kategoriji voća – proizvodnji trešanja i višanja.

Državna statistika kaže i da smo lani povećali proizvodnju grožđa pet posto, na gotovo 100 tisuća tona.