Svijet novca
Velike razlike

Sjajna godina za fondove, ali hrvatski ulagači još su im neskloni

Hrvati tek 3 posto financijske imovine uložili u investicijske fondove. U Sloveniji u njih ulaže dvostruko više građana (7 posto), a u Mađarskoj čak 14 posto.

Josipa Ban
25. veljača 2024. u 09:17
Foto: Shutterstock

Svi koji su prošle godine odlučili uložiti u investicijske fondove nisu pogriješili. Prinosi svih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS) bili su u plusu, pokazuju podaci Hanfe. Najbolje su prošli oni koji su novac uložili u dioničke fondove jer su njihovi prinosi rasli 22,9 posto. Najniže prinose (2,5 posto) ostvarili su oni koji su ulagali u obvezničke fondove. Prošla je godina tako u potpunosti drugačija od 2022., kada su prinosi fondova redom bili u minusu.

“Dioničko tržište prošle godine ostvarilo je rezultate iznad očekivanja ponajviše zato što nije došlo do recesije, odnosno jer su makroekonomski rezultati na vodećim tržištima bili dobri, a i pojedine su kompanije ostvarile vrlo dobre rezultate.

Što se tiče obvezničkog tržišta, ono je bilo vrlo volatilno zbog odnosa između očekivanja i samih odluka vodećih centralnih banaka, FED-a i ECB-a. No, u studenom i prosincu je na obvezničkim tržištima ostvaren rast kakav nije viđen godinama”, objašnjava Marin Hrešić, predsjednik Uprave Eurizon Asset Management Croatia.

108

UCITS fondova postoji u Hrvatskoj, no u njih ulaže jako mali broj ulagača

Entuzijazam investitora oko AI

Svjetsko tržište kapitala prošle je godine obilježilo i slabljenje inflacije, ali i snažan entuzijazam oko razvoja umjetne inteligencije i njezinog utjecaja na globalno gospodarstvo, dodaje Krešo Vugrinčić, član Uprave InterCapital Asset Managementa.

“Ti trendovi dodatno su ojačani krajem godine kada je američki Fed signalizirao preokret u monetarnom ciklusu i vjerojatno spuštanje kamatnih stopa u 2024.”, napominje Vugrinčić.

Takva situacija odrazila se i na fondove kojima upravljaju ta dva društva. Prema riječima sugovornika, svi su ostvarili pozitivne prinose. Primjerice, Eurizon Fund – Equity Innovation R, podfond kojim se upravlja iz Luksemburga putem Eurizon Capital SA, a koji je u distribuciji u Hrvatskoj preko Privredne banke Zagreb, dok je Eurizon Asset Management Croatia informacijski agent, prošle je godine ostvario prinos od 30,67 posto. InterCapital Global Technology pak ostvario je prinos viši od 40 posto. S druge strane, najniže su prinose ostvarili upravo fondovi koji imaju minimalan rizik, objašnjavaju. U slučaju Eurizona to je HR Start fond, kratkoročni obveznički fond, a u slučaju InterCapitala, Short Term Bond fond.

Vrlo dobar prinos, od 24,3 posto, imao je i Eurizon HR Equity fond, ističe Hrešić. Riječ je o fondu koji ulaže u dionice koje kotiraju na burzama četiri zemlje jugoistočne Europe (Hrvatske, Slovenije, Rumunjske i manjim dijelom Srbije).

“Ovaj fond već više godina ima dobre prinose. Posljednjih pet godina, na posljednji dan 2023., njegov je prosječni godišnji prinos bio 9,04 posto, što je svakako jako dobar rezultat kada u obzir uzmemo činjenicu da smo u tih pet godina imali i korona krizu i veliku geopolitičku krizu zbog rata u Ukrajini”, navodi predsjednik Uprave Eurizona.

Hrešić: “Ministarstvo je financija odradilo dobar posao izdavanjem narodne obveznice i narodnog ‘trezorca’. Iako su nam ta izdanja potencijalna konkurencija, vjerujem da će ona dugoročno na sve imati dobar utjecaj jer će doprinijeti financijskoj i investicijskoj pismenosti”.

Hoće li dobri prinosi privući veći broj građana da ulože u UCITS fondove, kojih je krajem prošle godine bilo ukupno 108? Bit će to, posve sigurno, težak posao, jer građani Hrvatske u investicijske fondove slabo ulažu.

Posljednji podaci Europskog udruženja fondova i upravljanja imovinom (EFAMA) za 2022. pokazuju da su Hrvati tek 3 posto financijske imovine uložili u investicijske fondove, navodi Marin Hrešić. U Sloveniji u njih ulaže dvostruko više građana (7 posto), a u Mađarskoj gotovo pet puta više (14 posto), jednako kao i u Njemačkoj i Austriji. U Italiji još više – 18 posto.

Više je razloga, smatraju naših sugovornici, zašto tako mali postotak građana odlučuje svoju štednju ulagati kroz investicijske fondove.

“Nedovoljna financijska educiranost sigurno je važan faktor. Građani su u Hrvatskoj i dalje mnogo skloniji ulagati u nekretnine, dijelom i zato što ne moraju plaćati porez na nekretnine”, ističe Hrešić. S druge strane, posebno među mlađom populacijom, jača trend ulaganja u vrlo volatilne, pa prema tome i rizične, kriptovalute. Hrešić smatra da ovaj trend možemo, djelomično, objasniti i našim mentalitetom.

“Spremni smo ponekad jako riskirati da bi mnogo dobili, a nismo spremni manje riskirati, pritom mislim na ulaganja u dioničke i mješovite fondove, da bi dobili – ali manje – barem u percepciji ulagača”, ističe.

Teško objašnjive kriptovalute

Popularnost kriptovaluta u odnosu na manje rizična ulaganja kroz UCITS fondove, teško je do kraja objasniti, ističe član Uprave InterCapitala.

“Rekao bih da su u pitanju povijesni i generacijski razlozi. Generacije koje su prošle kroz veliku financijsku krizu 2008. još uvijek u sebi nose nepovjerenje i razočaranje velikim padom tržišta i teško se odlučuju na riskantnija ulaganja. Niska razina financijske pismenosti dodatno potpiruje te strahove. S druge strane, mlađe generacije su započele svoj ulagački put s kriptovalutama i stasale s njima. Veliki broj ulagatelja u kriptovalute zapravo nikada nije doživio tako veliki pad, odnosno razočaranje, kakvo su doživjeli ulagatelji 2008. Bitan faktor u tim trendovima igra i digitalizacija jer je ona omogućila ulaganje u kriptovalute na vrlo jednostavan način ‘iz naslonjača’, dok su fondovi nerijetko još uvijek komplicirani i zahtijevaju fizički dolazak u poslovnicu banke ili društva za upravljanje”, objašnjava Vugrinčić.

Vugrinčić: “Veliki broj ulagatelja u kriptovalute zapravo nikada nije doživio tako veliki pad, odnosno razočaranje, kakvo su doživjeli ulagatelji 2008. Bitan faktor u tim trendovima igra i digitalizacija.”

Građani Hrvatske se od dobrog dijela razvijene Europe ne razlikuju samo po niskoj razini ulaganja u UCITS fondove. Razlikujemo se i po strukturi ulaganja. Oni koji se odlučuju na takvu vrstu investicije u Hrvatskoj i dalje najčešće ulažu konzervativno, odnosno najviše u obveznice.

Podaci EFAMA-e za studeni prošle godine pokazuju da je na razini cijele Europe najviše imovine bilo u dioničkim fondovima, 43,6 posto, a u obvezničkim 24,3 posto, kaže Hrešić. U Hrvatskoj se taj trend ubrzano mijenja, no ne zbog promjene ulagačkih navika, napominje.

“Na kraju 2021. čak je 70 posto imovine građana bilo u obvezničkim fondovima. Pad je, dakle, značajan, ali na njega je najviše utjecala velika izlaznost građana iz obvezničkih fondova uzrokovana snažnom korekcijom cijena udjela u 2022., uglavnom netipičnoj za obvezničke fondove. Glavni razlog te volatilnosti leži u rijetko viđenom brzom rastu kamatnih stopa prema odlukama centralnih banaka te godine, prvenstveno SAD-a i eurozone”, objašnjava Hrešić.

Član Uprave InterCapitala tome dodaje da, unatoč činjenici da su dionice kroz povijest u dugom roku ostvarivale puno bolju izvedbu, se svejedno mnogo manji broj klijenata odlučuje na ulaganje u dioničku strategiju u odnosu na obvezničku.

“Velika razlika se vidi u usporedbi Europe i SAD-a gdje je ulaganje u dionice potpuno normalna pojava kod svakog običnog građanina. Prvenstveno bih rekao da to proizlazi iz osjećaja odgovornosti za svoje buduće financije i razmišljanja na puno duži vremenski horizont. Mi pokušavamo kroz financijsku edukaciju takav način razmišljanja potaknuti i kod nas. To se vidi i na strukturi imovine naših fondova gdje su dioničke i mješovite strategije puno zastupljenije nego što je to na razini cjelokupne industrije investicijskih fondova u Hrvatskoj”, ističe Vugrinčić.

Da će edukacija u privlačenju novih ulagača biti ključna smatra i predsjednik Uprave Eurizona. U nju će morati uložiti svi: i društva za upravljanje investicijskih fondovima i interesna udruženja i sama država kako bismo se približili po gospodarskom razvoju sličnim zemljama.

“Ministarstvo je financija odradilo dobar posao izdavanjem narodne obveznice i narodnog ‘trezorca’. Iako su nam ta izdanja potencijalna konkurencija, vjerujem da će ona dugoročno na sve imati dobar utjecaj jer će doprinijeti financijskoj i investicijskoj pismenosti”, ističe Hrešić.

Kako privući ulagače?

Borba je za štednjom građana, dakle, velika. Kako i ne bi bila kada se zna da su depoziti kućanstava, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, iznosili čak 27,6 milijardi eura. Dio je tog novca, čini se, prošle godine završio i u investicijskim fondovima jer je njihov neto imovina lani bila 5,7 posto viša nego 2022. (2,3 milijarde eura), ali i dalje niža od rekordne 2019. godine (2,9 milijardi), gledaju li se posljednje četiri godine.

Osim edukacije, društva za upravljanje fondovima morat će stoga osmisliti nove modele privlačenja ulagača. InterCapital za to planira iskoristiti digitalne alate te tako privući mlađe ulagače.

“U posljednjih nekoliko godina puno ulažemo u digitalizaciju u vidu jednostavne aplikacije za kupnju ili prodaju udjela u fondu, ali i naprednijeg rješenja koje klijentima nudi robotizirani investicijski savjet prilagođen upravo njihovim specifičnim okolnostima i sklonosti riziku – radi se o aplikaciji Genius”, kaže Vugrinčić. Dodaje da im je cilj ulagačke opcije učiniti dostupnima svakome, bez obzira na iznos ulaganja. “Istovremeno želimo da ljudi budu svjesni u što ulažu, koji su rizici i kakve prinose mogu očekivati. Vjerujemo da jedino takav pristup može rezultirati dugoročno zadovoljnim ulagateljem”, ističe Vugrinčić. Osim toga, trendove na tržištu treba neprestano pratiti, kažu sugovornici.

“Formula uspjeha je u inovativnosti i osluškivanju potreba tržišta”, ističe Hrešić. Oni su samo prošle godine osnovali četiri nova fonda, a među kojima je Eurizon HR Cash, prvi odobreni novčani fond u Hrvatskoj po novoj regulativi kojem je cilj očuvati vrijednost ulaganja i ostvariti prinose u skladu s prinosima na tržištu novca.

“Riječ je o fondu koji je vrlo zahtjevan za upravljanje, no interes smo ulagača definitivno pogodili. U samo dva mjeseca u njega je uloženo 60 milijuna eura”, ističe predsjednik Uprave Eurizona, društva za upravljanje koje je prošle godine ostvarilo neto prodaju od 125 milijuna eura, a tržišni udio u investicijskim fondovima povećalo s 23 na 28 posto.

Optimistične prognoze

Posla je pred investicijskim društvima mnogo, a na godinu pred nama gledaju vrlo pozitivno. “Ova godina nastavila je gdje je stala prošla, sa sjajnim rezultatima na dioničkom tržištu. Globalno gospodarstvo izgleda dobro unatoč podizanju kamatnih stopa, posebno u SAD-u. To dovodi do rasta prihoda i dobiti kompanija što se u konačnici prelijeva na rast cijena dionica.

Obveznice su započele godinu nešto skromnije, ali očekujemo početak ciklusa spuštanja kamatnih stopa od strane vodećih centralnih banaka što bi trebalo rezultirati dobrom godinom i za obveznička tržišta. Naravno, uvijek postoje makroekonomski i geopolitički rizici koji donekle mogu narušiti ove trendove, no zasad ne vidimo prijetnju teške recesije koja bi dovela do ozbiljnijih poremećaja na tržištu”, zaključuje član Uprave InterCapitala.

New Report

Close