Pandemija koronavirusa bacila je gospodarstvo na koljena, i kao ni jedna kriza do sada izazvala poteškoće u poslovanju, a time i smanjila kućne budžete. Što se u tom smislu može očekivati, kako preživjeti i prebroditi krizu, Slobodna Dalmacija pitala je prof. dr. Željka Garaču s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

– Iskazana nezaposlenost mnogo je manja od one koja je na neki način prikrivena mjerama Vlade za očuvanje radnih mjesta. Kako ove mjere budu slabjele, možemo očekivati i rast registrirane nezaposlenosti. Prognoze o padu BDP-a u ovoj godini svakodnevno se pogoršavaju i situacija će vjerojatno postojati sve gora u odnosu na ovo što smo dosad proživjeli.

POMOĆ

Je li to izvedivo? Jednim potezom Hrvatskoj bi uštedjeli milijardu kuna godišnje

– I kod nas će bogati pojedinci dobro proći jer će jeftino doći do mnoge imovine kojoj cijena pada zbog krize, kaže Garača.

Rijetki su oni koji će vlastitom inovacijom realizirati pruženu priliku, ali to nije dovoljno da se ublaže svi negativni učinci krize.
No, postoji i brojna kategorija onih koji u krizi postaju svjesni da se ne mogu ponašati na stari način. Utoliko je kriza poticaj da se pojedine stvari mijenjaju nabolje, ali za velike iskorake potrebni su resursi koji su u krizi ionako devastirani.

U ovom kontekstu neizbježno je pomisliti i na hrvatsku realnost u svim ekonomskim i društvenim aspektima za koje odavno postoji konsenzus da ih treba mijenjati. Tu kriza stvarno može biti katalizator osmišljavanja novih rješenja, ali za njihovu implementaciju ipak treba pričekati ekonomski oporavak te biti spreman za njihovo provođenje.

Takve krupne promjene, da ne kažem reforme, skupe su, dugotrajne i neizvjesne. Iz jedne relativno davne i manje krize proizišla je jedna reforma za koju mainstream političari, ekonomski analitičari, pa i većina znanstvenika, i danas tvrde da je veliki uspjeh, ali ja znanstveno dokazujem da je to zapravo veliki neuspjeh i da je ova kriza prilika da se ta reforma dokine, rekao je prof. dr. Željko Garača za Slobodnu Dalmaciju.