Četvrtu godinu zaredom Hrvatska bilježi negativan migracijski saldo: u 2012. iz zemlje se odselilo gotovo 13 tisuća stanovnika, za 3918 više nego ih se doselilo, a unutar Hrvatske se, pak, preselilo više od 68,8 tisuća građana.

Preseljenja između županija i gradova blago su bila manja nego prethodnih godina, no analitičari se slažu da ukupna migracijska kretanja odražavaju negativne gospodarske trendove u Hrvatskoj. Iz podataka državne statistike, naime, za oko zapinje podatak da i dalje najviše odljeva stanovnika bilježe županije s višim stopama nezaposlenosti i ugašenim industrijskim pogonima. Tako je i lani Sisačko-moslavačka bila rekorder po negativnom rezultatu: odselilo se 1529 osoba više nego što ih se doselilo na to područje, a slijede Vukovarsko-srijemska županija, s minusom od 871 osobe, te Šibensko-kninska županija, iz koje se odselilo 857 više osoba nego što je doseljenih.

Anđelko Akrap, demograf sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta, izrazito je suzdržan kada su posrijedi podaci o migraciji stanovništva, a posebice nevjerodostojnima drži one o iseljavanju, budući da registracija kod iseljavanja nije obvezna. "Podaci o broju odseljenih vjerojatno su i veći nego što se navodi u ovom izvješću", kaže Akrap, po kojemu je dvojbeno i koliko se  ljudi doista doselilo, a koliko ih se fiktivno useljava s ciljem korištenja prava i dokumenata u Hrvatskoj, posebice u kontekstu ulaska u EU. Najveći broj doseljenika, gotovo polovica svih gledaju li se zemlje iz kojih su došli, i lani je bilo iz BiH. Gledaju li se starosni podaci, među doseljenicima u Hrvatsku dominiraju mlađe osobe, u dobi između 20 i 35 godina, dok se, zanimljivo, odseljavaju podjednako oni od 25 do 65 godina.

Iz inozemstva se najviše doseljavalo u metropolu te u Splitsko-dalmatinsku županiju, dok se u inozemstvo odselilo najviše ljudi iz Splita i Splitsko-dalmatinske županije te Sisačko-moslavačke županije. Po migracijama unutar županija izdvajaju se Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija, a najviše međužupanijskih rotacija odvijalo se na relaciji Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Željko Lovrinčević s Ekonomskoga instituta uočava kako Zagreb nije destinacija za strance, već se u metropolu i prsten slijevaju dominantno stanovnici iz gospodarski pogođenih krajeva, posebice iz Slavonije, Zagorja, Moslavine te Karlovačkog i Ličkog područja. Znakovitim drži useljavanje stranaca na područje Istre i Primorja te Dalmacije.

"Tomu su pridonijele i posljednje promjene poreznog sustava, koje su najviše opteretile najsiromašnije dijelove zemlje, a pogodovalo se, posebice nižim PDV-om za turizam, bogatijim područjima", ističe Lovrinčević. I Akrap upozorava na to da ovi podaci, ma koliko ih uzimao s rezervom, upućuju na nužnost otvaranja teme demografske i dugoročne gospodarske politike, jer masovno iseljavanje, posebice mladih i educiranih, a doseljavanje mahom starije populacije vodi i k umrtvljivaju prostora, no i urušavanju mirovinskog te zdravstvenog sustava. 

Šest županija u plusu, Zagreb prvi

Zadarska županija s novih 727 stanovnika

Samo šest hrvatskih županija lani je imalo pozitivan migracijski saldo. Grad Zagreb strši sa 2152 više doseljenih nego odseljenih građana. U metropolu se doselilo 10.548 stanovnika, pri čemu više od 8,2 tisuće iz druge županije, a odselilo se 8396, i to njih 6,4 tisuće u druge županije. Na drugom je mjestu Zadarska županija s plusom od 727 stanovnika. Nijansu manji plus je Zagrebačke županije (714). U ovom su društvu još Primorsko-goranska i Istarska, te Dubrovačko-neretvanska županija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost