Rad na visokim temperaturama u Hrvatskoj nije detaljno zakonski reguliran, no čini se da ipak postoje pomaci kako bi se bolje uredio budući da i praksa nekih zemalja EU-a ide u smjeru da to ne bi ovisilo samo o dobroj volji i tumačenju poslodavaca, primjerice u građevinarstvu i poljoprivredi. 

Ngate

Nova vrsta digitalne prevare prijeti vašem bankovnom računu

U Hrvatskoj Zakon o zaštiti na radu ne regulira rad na vrućinama, nego samo općom normom  određuje obveznu primjenu smjernica kao priznatih pravila ZNR.

Pravilnik o zaštiti na radu općenito uređuje mjesta rada na otvorenom i obvezuje poslodavce da su u odnosu na zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta, rad pri niskim i visokim temperaturama na otvorenom prostoru, dužni  postupati u skladu sa uputama i smjernicama nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada. 

Za propuste u primjeni nisu propisani prekršaji niti sankcije, ističe predsjednica Sindikata građevinara Hrvatske Jasenka Vukšić. Podsjeća da je Ministarstvo rada 2023. objavilo smjernice EU „Vrućina na radu  – smjernice za mjesta rada“, a koje bi se trebale primjenjivati u praksi.

Zavod za javno zdravstvo izdaje i objavljuje preporuke za zaštitu  od vrućina, koje se dijelom odnose i na radnike koji rade na  vrućinama, dodala je.

SGH redovito upozorava poslodavce da se postupa sukladno smjernicama EU, posebno u pogledu izrade rizika za radnike na radnim mjestima izloženim visokim temperaturama, naročito na otvorenom pa tako i provođenje automatizacije, upotrebe strojeva i opreme za smanjenje fizičkog rada, ventilacije, klime u  zatvorenim kabinama strojeva i vozila, izoliranje i ograđivanje postupaka, strojeva koji izazivaju vrućinu. 

Također i organizacijskih mjera ograničavanja vremena provedenog na vrućini, fleksibilni obrasci rada, češće stanke, skraćivanje radnog vremena, dostupna pitka hladna voda, broj radnika, korištenje zaštitne odjeće i opreme te preraspodjela radnog vremena.

Upozoravamo i na ugovorene odredbe iz kolektivnih o obvezi plaćanja radnicima ugovorenih dodatka na plaću za rad na vrućinama. U pravilu ugovaramo dodatak od 5 posto za sate rada na otvorenom na +35 stupnjeva Celzija i više, kaže Vukšić.   

Električni iskorak

Kompaktni električni modeli sve ozbiljnije ulaze u svakodnevicu europskih vozača

Problemi s likvidnošću

Zašto kašnjenje u naplati najviše pogađa tvrtke koje rastu?

Poslodavci bi trebali provoditi organizacijske mjere

Poslodavci bi trebali provoditi organizacijske  mjere u pogledu promijenjenog, fleksibilnijeg rasporeda radnog vremena i SGH ih također predlaže kao moguće opcije.

Upravo bi dogovorni princip  između poslodavaca i sindikata kao predstavnika radnika trebao biti dominantan u uređivanju pravila za rad na visokim temperaturama na otvorenom, propisivanju mjera za zaštitu rada radnika i takav dijalog treba razvijati, jer imamo tradiciju sektorskog kolektivnog pregovaranja, dodala je. 

Veći poslodavci u kojima smo organizirani, u pravilu provode mjere bolje od podizvođača, malih poslodavaca, koji nemaju stručnjake ZNR, niti su radnici sindikalno organizirani, a nemaju ni izabrane povjerenike za ZNR. dodaje.   

Podsjeća da je SSSH kao središnjica uputio Ministarstvu rada prijedlog za izmjene Zakona o ZNR i podzakonskih propisa radi učinkovitijeg reguliranja određenih područja ZNR, a jedno od tih je i rad na visokim temperaturama.  

Većina zemalja nema definirani gornji limit temperature. Primjerice u Njemačkoj je obično maksimalna temperatura na radnom mjestu 26 stupnjeva, no dopušta se i više ako je vanjska temperatura viša, no opasnom temperaturom se smatra 35 i više.

Slično je i u Francuskoj. U Španjolskoj je donesen zakon koji se odnosi na nepovoljne vremenske uvjete, uključujući toplinske valove, no ne propisuje maksimalnu dopuštenu temperaturu za rad na otvorenom. Umjesto toga, uvodi obvezu prevencije rizika pri ekstremnim vrućinama, pri čemu se mjere aktiviraju kada državna meteorološka agencija izda narančasto upozorenje od 37 do 40  stupnjeva ili crveno od 40 do 44 stupnja Celzija.

Predsjednik Sindikata PPDIV-a Denis Paradiš ističe da zakonodavni okvir ostavlja dosta prostora za interpretaciju pa se mnoge od mjera trenutno u praksi provode na temelju dogovora između poslodavca i radnika, odnosno sindikata.

To znači da primjena zaštitnih mjera često ovisi o razini osviještenosti i odgovornosti samog poslodavca.

Sindikati već dulje upozoravaju na potrebu preciznijeg i obvezujućeg reguliranja rada u uvjetima temperaturnih ekstrema, za rad na otvorenom pri visokim temperaturama (posebno u ljetnim mjesecima), kao i pri radu u hladnim uvjetima (na primjer hladnjače).

Stoga je u posljednjih nekoliko godina bilo više apela prema Ministarstvu rada i nadležnim tijelima da se donesu jasnije smjernice, osobito u kontekstu klimatskih promjena.

Ti su prijedlozi zasad naišli na ograničen institucionalni odjek, ponajprije zbog nedostatka političkog prioriteta i sveobuhvatne strategije.

Jasno je da Hrvatska ima prostora za napredak u tom području, kako bi se sustavno osigurala sigurnost radnika u uvjetima koji postaju sve ekstremniji. Sindikati će i dalje inzistirati na preciznijoj i obvezujućoj inicijativi i pozdravljaju svaki konkretan pomak u tom smjeru, naglasio je Paradiš.