Već dan nakon zaključenja siječnja državni statističari izašli su s brzom procjenom inflacije u mjesecu prelaska na euro i rasprava o poskupljenjima koja je on donio. Ukratko, u mjesecu konverzije inflacije statistički nije bilo.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju na temelju kojih DZS izračunava inflaciju u prosjeku su ostale na istoj razini kao u prosincu, stoji u priopćenju uz prvu procjenu Državnog zavoda za statistiku. Nakon objave nulte mjesečne stope bi se, kao u naslovu kazališne adaptacije jednog Shakespeareova djela, moglo reći “puno larme a za niš”.

Promatrano po komponentama, doduše, DZS-ova “flash” procjena kaže da su u skupini Hrana, piće i duhan cijene u prošlom mjesecu u prosjeku porasle 1,3 posto, a 1,1 posto u odnosu na mjesec ranije povećane su i kod Usluga.

Nasuprot tome, u kategoriji Industrijskih neprehrambenih proizvoda (bez energije) procijenjen je pad stope za 2,1 posto, a smanjenje se bilježi i kod Energije, i to za jedan posto. Nepromijenjena vrijednost indeksa potrošačkih cijena nije baš u skladu s prevladavajućim očekivanjima analitičara, a još manje s prevladavajućom percepcijom inflacije u mjesecu hrvatskog ulaska u euro područje, koji je protekao uz mnogo buke i prozivki za poskupljenja.

Iako bi nulta mjesečna stopa mogla biti znak da su prozivke i inspekcije na kraju dale rezultata (ponajprije kod cijena hrane i usluga), jesu li i koliko one utjecale na nju, teško je reći. Kako bilo, u međugodišnjim usporedbama inflacija je time drugi mjesec zaredom usporila.

Nakon što je u prosincu stopa iznosila 13,1 posto, na kraju siječnja u odnosu na isti mjesec prošle godine svedena je na 12,7 posto. To usporavanje odražava i bazni efekt jer je u lanjskom siječnju dinamika godišnje inflacije ubrzavala.

U DZS-u navode kako procijenjena godišnja stopa promjene potrošačkih cijena za skupinu Hrana, piće i duhan u siječnju iznosi 15,4 posto, za Energiju 13,8, za kategoriju Industrijski neprehrambeni proizvodi 12,1, a za Usluge 9,3 posto.

No, brza procjena inflacije istodobno izgleda ponešto drukčije kad se usporedi s najnovijim brojkama o tzv. harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) za ostatak eurozone.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Na razini svih njezinih članica godišnja inflacija usporava treći mjesec zaredom, a preliminarni rezultati za siječanj kažu da je u odnosu na prosinac usporila za 0,7 postotnih bodova, sa 9,2 na 8,5 posto. To je izraženije usporavanje nego u Hrvatskoj; kod nas se ta stopa (HICP) prošli mjesec spustila s prosinačkih 12,7 na 12,5 posto.

Dakle, jaz inflacije između Hrvatske i cijele eurozone se, prema “flash” procjenama, povećao na četiri postotna boda. Promatra li se npr. razdoblje od ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam kao svojevrsno predsoblje eura, to je ujedno i dosad najveći inflacijski diferencijal.

Eurostatovi podaci u tom pogledu sugeriraju da je njegovo širenje krenulo lanjskog proljeća, kad je više-manje postalo izvjesno da ulazak Hrvatske u eurozonu slijedi s početkom 2023.

Je li to i u kojoj mjeri objašnjivo i mogućim povećanjima marži (ne samo u maloprodaji) u anticipiranju uvođenja eura ili je možda u prethodnom razdoblju (prije podvlačenja crte na inflaciju kao jedan od konvergencijskih kriterija) inflacija bila podcijenjena, zona je nagađanja.

No, četiri postotna boda veća inflacija u odnosu na prosjek eurozone nije ohrabrujuć podatak u kontekstu konkurentnosti, kao ni u smislu razlike realnog pada prosječne plaće, čija je kupovna moć kod nas prošle godine pala pet posto.

Vrijeme će pokazati hoće li konačni podaci za siječanj malo ublažiti spomenutu razliku i hoće li se u mjesecima pred nama dinamika godišnje inflacije zaokrenuti prema smanjenju razlike u odnosu na prosjek eurozone.

Brže do statistike
U svakom slučaju, prvi signali o njezinu kretanju ubuduće će stizati brže jer jučerašnjom objavom DZS zapravo započinje s izračunom i objavom brzih procjena  i transmisijom tih podataka u Eurostat.

Uz prvu procjenu nacionalnog indeksa potrošačkih cijena u DZS-u su objasnili da se ona temelji na “podacima o maloprodajnim cijenama od pristiglih izvora podataka do kraja referentnog mjeseca na koji se cijene odnose, što čini oko 80 posto pristiglih i obrađenih podataka”. Preostali pristigli podaci bit će obrađeni i uključeni u izračun indeksa za potrebe konačnog objavljivanja podataka, a konačni za siječanj objavit će se za 20-ak dana.

Komentirajući preliminarne brojke DZS-a u Hrvatskoj udruzi poslodavaca su, uz ocjenu da je pad godišnje stope premašio njihova očekivanja, istaknuli kako je siječanjska inflacija demantirala narativ o snažnim i široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura.

”Došlo je do određenog ubrzanja rasta cijena usluga (1,1% na mjesečnoj razini) u skladu s rastom troška nedostatne radne snage te uslijed odgođene prilagodbe lanjskim poskupljenjima inputa”, objašnjava se u analizi koju potpisuje glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.

Vjeruje i da bi razlika u intenzitetu pada međunarodno usporedivog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u Hrvatskoj u odnosu na prosječni pad inflacije u euro području u konačnici mogla biti manja jer će se stopa za eurozonu vjerojatno revidirati naviše po dospijeću zasad nedostajućih nacionalnih indeksa za siječanj (posebno Njemačke).

U HUP-u, k tome, napominju kako mnoge značajne ekonomije poput Francuske, Španjolske i Austrije i dalje bilježe ubrzanje rasta inflacije na godišnjoj razini te da je temeljna stopa inflacije u eurozoni ostala nepromijenjena na relativno visokih 5,2 posto.

Godišnje procjene
Za Hrvatsku pak, nakon prosječnih 10,8 posto u prošloj godini, za 2023. očekuju pad godišnje stope inflacije na 6,5 posto. U narednim mjesecima, kažu, ona će nastaviti padati  zahvaljujući slabljenju pritisaka po osnovi cijena energenata (ako ga i bude).

Donedavno je HUP-ova prognoza prosječne stope bila na 7,5 posto, ali su je revidirali naniže zbog znatno povoljnijih očekivanja u pogledu kretanja cijena energenata kroz drugu polovicu godine.

Pozitivan efekt očekuju i slijedom normalizacije globalnih lanaca nabave te općenito snažnog usporavanja agregatne potražnje na kretanje cijena dobara.