Predsjednik Sabora Vladimir Šeks potvrdio je Poslovnom dnevniku da je dobio tri stranice dugo pismo koje je uoči sudskog saslušanja umirovljenog generala Vladimira Zagorca uputio njegov odvjetnik Krešimir Krsnik. Takav oblik komunikacije iznenadilo je predsjednika Sabora koji to smatra pritiskom na mjerodavne koji vode postupak. No Krsnik je pismo uputio i na adrese drugih državnih moćnika, osporava što MUP nije stavio izvan snage potragu za Zagorcem, a do toga mu je stalo kako bi se otklonila i najmanja šansa da policija uhiti Zagorca prilikom ulaska u zemlju. Državno odvjetništvo sumnjiči Zagorca da je oštetio proračun za pet milijuna kuna, a na istražno ročište zakazano za 9. ožujka Zagorec bi trebao stići iz Austrije. Kako su ga hrvatski mediji izbliza fotografirali u Beču, i to nasmijanog, to neki tumače i kao komentar na račun neučinkovitosti rada policije što može djelovati kao nezgodna provokacija. “Kao predsjednik Sabora nemam nikakve osnove, ustavne, zakonske, a ni političke, intervenirati. Zakonodavna i politička vlast nemaju pravo uplitati se u sudske procese te ni na bilo koji način komentirati ono što je stavljeno u djelokrug sudbene vlasti i državnog odvjetništva te policije kao izvršne vlasti”, kaže Šeks. “Nema nikakvog rezona da odvjetnik koji brani klijenta upućuje zakonodavnoj vlasti pisma jer to predstavlja oblik, blago rečeno, pritiska na postupanje mjerodavnih”, napominje šef zakonodavne vlasti. Šeks dodaje kako ne može otkriti sadržaj Krsnikova dopisa, no kaže da se taj potez može promatrati i s aspekta odvjetničkog kodeksa. Sumnje u pogledu Krsnikova pokušaja da ostvari mogući pritisak na mjerodavne u pretkaznenom postupku protiv Zagorca vezane su uz važno pitanje hoće li Zagorec stići na sud u pratnji policije koja bi ga u tom slučaju uhitila na granici ili će mu biti omogućeno da se na sudu pojavi kao slobodan građanin. Iako se u odvjetničkim krugovima slažu sa Šaksom, pozivajući se na prirodu odvjetničke profesije, objašnjavaju da je posao odvjetnika među ostalim i stvaranje pritiska što znači da im je jasno da Krsnik ne može sjediti skrštenih ruku dok postoji sumnja da bi policija mogla njegova klijenta uhititi na granici te ga privesti na saslušanje na Županijskom sudu u Zagrebu nakon kojeg sud treba odlučiti o pokretanju istrage i pritvoru. No ima i onih koji potez Zagorčeva branitelja uopće ne odobravaju jer navode da policija nije postupila izvan Zakona o policiji i Zakona o kaznenom postupku pa napominju da ni odvjetnik ne smije zlorabiti znanje.
Nije svejedno hoće li Zagorec na ročište zakazano za 9. ožujka doći kao slobodan ili priveden građanin
Predsjednik Sabora Vladimir Šeks potvrdio je Poslovnom dnevniku da je dobio tri stranice dugo pismo koje je uoči sudskog saslušanja umirovljenog generala Vladimira Zagorca uputio njegov odvjetnik Krešimir Krsnik. Takav oblik komunikacije iznenadilo je predsjednika Sabora koji to smatra pritiskom na mjerodavne koji vode postupak. No Krsnik je pismo uputio i na adrese drugih državnih moćnika, osporava što MUP nije stavio izvan snage potragu za Zagorcem, a do toga mu je stalo kako bi se otklonila i najmanja šansa da policija uhiti Zagorca prilikom ulaska u zemlju. Državno odvjetništvo sumnjiči Zagorca da je oštetio proračun za pet milijuna kuna, a na istražno ročište zakazano za 9. ožujka Zagorec bi trebao stići iz Austrije. Kako su ga hrvatski mediji izbliza fotografirali u Beču, i to nasmijanog, to neki tumače i kao komentar na račun neučinkovitosti rada policije što može djelovati kao nezgodna provokacija. “Kao predsjednik Sabora nemam nikakve osnove, ustavne, zakonske, a ni političke, intervenirati. Zakonodavna i politička vlast nemaju pravo uplitati se u sudske procese te ni na bilo koji način komentirati ono što je stavljeno u djelokrug sudbene vlasti i državnog odvjetništva te policije kao izvršne vlasti”, kaže Šeks. “Nema nikakvog rezona da odvjetnik koji brani klijenta upućuje zakonodavnoj vlasti pisma jer to predstavlja oblik, blago rečeno, pritiska na postupanje mjerodavnih”, napominje šef zakonodavne vlasti. Šeks dodaje kako ne može otkriti sadržaj Krsnikova dopisa, no kaže da se taj potez može promatrati i s aspekta odvjetničkog kodeksa. Sumnje u pogledu Krsnikova pokušaja da ostvari mogući pritisak na mjerodavne u pretkaznenom postupku protiv Zagorca vezane su uz važno pitanje hoće li Zagorec stići na sud u pratnji policije koja bi ga u tom slučaju uhitila na granici ili će mu biti omogućeno da se na sudu pojavi kao slobodan građanin. Iako se u odvjetničkim krugovima slažu sa Šaksom, pozivajući se na prirodu odvjetničke profesije, objašnjavaju da je posao odvjetnika među ostalim i stvaranje pritiska što znači da im je jasno da Krsnik ne može sjediti skrštenih ruku dok postoji sumnja da bi policija mogla njegova klijenta uhititi na granici te ga privesti na saslušanje na Županijskom sudu u Zagrebu nakon kojeg sud treba odlučiti o pokretanju istrage i pritvoru. No ima i onih koji potez Zagorčeva branitelja uopće ne odobravaju jer navode da policija nije postupila izvan Zakona o policiji i Zakona o kaznenom postupku pa napominju da ni odvjetnik ne smije zlorabiti znanje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu