Prije nekoliko dana prvi zamjenik zemaljskog poglavara Štajerske Hermann Schützenhöfer posjetio je Hrvatsku i tom se prilikom sastao s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor. Razgovaralo se o intenzivnim gospodarskim vezama dviju zemalja, ali i mogućnostima jačanja suradnje osobito na području turizma, energetike i zaštite okoliša. Prvi zamjenik predsjednika pokrajinske vlade otkriva tajne štajerskoga turističkog uspjeha.

Štajerska je u svibnju unatoč lošem vremenu imala 2,5 posto više gostiju. Kako to objašnjavate?
Mi smo cjelogodišnja destinacija. Prije smo imali 70 posto ljetnog turizma, a ostatak je bio zimski. Sada se to sve više spaja pa imamo otprilike 55 posto ljetnog poslovanja. To jako ovisi o tome što se u Štajerskoj cijele godine može doći na godišnji odmor. Drugim riječima, od brda za skijanje do toplica, imamo svaku vrstu ponude. Uz to dolazi raznolikost i prirodna ljepota. Isto tako imamo dobre ugostitelje koji su dobri u promidžbi.

Prvi ovogodišnji statistički pokazatelji za Hrvatsku nisu ohrabrujući. Hrvatska je u prvom polugodištu imala šest posto manje gostiju. Što možemo naučiti od Štajerske?
Bilo bi umišljeno davati savjete dobrom susjedu. Kada pogledam brojke, vidim da je petina hrvatskog BDP-a ostvarena u turizmu, dok u Austriji prihod od turizma čini tek 8 posto BDP-a. To istodobno znači da Hrvatska o turizmu ovisi više od nas. Mogu reći samo jedno: zemlja mora nastojati da postane cjelogodišnja destinacija. To je za Hrvatsku, što se tiče zime, puno teže. Težište je na ljetu, a tu bi se moglo razmisliti o ponudi jer se gosti, recimo to tako, specijaliziraju. Svugdje ima gospodarskih poteškoća i ljudi koji imaju manje novca, a i kada ga imaju, oprezni su pri odlučivanju na što će ga potrošiti. Osim toga današnji gost češće ide na godišnji odmor na kraće razdoblje. S druge strane ima i ljudi koji imaju jako puno novca. Za svaki novčanik je potrebna posebna ponuda, od povoljnoga obiteljskog odmora do odmora za golfere, goste koji uopće ne razmišljaju o novcu.

U razgovoru s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem našalili ste se kazavši da premalo Hrvata ide u Štajersku na skijanje. Kako planirate povećati tu brojku?
Tako da već sada propagiramo naš zimski turizam. Početkom rujna imat ćemo niz oglasa i priloga u medijima, orijentirat ćemo se na cijelu Hrvatsku, ali pogotovo na Zagreb. Doduše, priznajem, to smo trebali puno prije napraviti jer se Hrvati rado skijaju. Od Zagreba brže stignete u Graz nego iz Graza u Beč. Naravno da se u regiju Dachstein-Tauern duže putuje. Posebno ciljamo na turiste skijaše. Budući da smo 2009. u Štajerskoj imali 11.000 gostiju i 40.000 noćenja iz Hrvatske, od kojih se 80 posto odnosilo na zimski odmor, jasno je da ćemo se koncentrirati na taj segment.

Jeste li uspjeli na dolazak nagovoriti i predsjednika Josipovića?
Predsjednik mi je otkrio da i sam ide u Štajersku na odmor. Nadam se da će biti dobar uzor.

Štajerska za razliku od Hrvatske ima jasno razrađen turistički koncept. Koje su njegove prednosti?
Uvijek je važno imati smjernicu o kojoj se može raspravljati. Štajerska ima nešto što nijedna druga savezna pokrajina nema – vječni led na ledenjaku u Dachsteinu i vječno vino plodnih vinograda. Stoga se postavlja pitanje što učiniti kako bi se ti resursi koristili, a ne samo trošili, te kako ojačati snage u Štajerskoj, a da pritom ostanemo različiti kako ne bi svugdje bilo isto? Imati smjernicu za turizam zapravo znači znati što gosti žele. Prednosti Štajerske su priroda, gostoljubivost, gastronomija i omjer cijene i učinka, odnosno cijene i kvalitete dobivenoga. Pitanje je kako ojačati snage a da ne konkuriramo sami sebi. Navest ću dva primjera – skijališta i toplice. Odlučili smo da više nećemo podržavati gradnju liftova za skijanje zato što ih imamo dosta i više u tom segmentu nije moguće ponuditi jer bismo inače štetili drugima. Iako smo zemlja toplica, u proteklih pet godina odbio sam osam projekata za toplice. I to je isto strategija u turizmu – nešto ne dopustiti. Ne želimo ipak pod svaku cijenu “izumiti” nešto novo, što ne odgovara osjećajima i potrebama ljudi. Gostu ne treba nametati ništa što ne želimo samome sebi.

Sreli ste se i s premijerkom Jadrankom Kosor. Jeste li zadovoljni tim razgovorom?
Bilo mi je drago što je imala vremena za kratak razgovor. Najvažnije sam joj uspio reći: da Hrvatsku gledamo kao susjeda i da ćemo se jako veseliti kada uđe u Europsku uniju. Za Hrvatsku je to velika šansa, i to se mora reći Hrvatima. Mnogi se boje, a bojali su se i kod nas u Austriji. No ne smijemo zaboraviti da ćemo onda biti zemlje bez granica. Novac iz poticajnih fondova Europske unije može se iskoristiti za približavanje Hrvatske drugim zemljama članicama kao i za razvitak gospodarstva.

U posjetu Hrvatskoj predvodili ste gospodarsko izaslanstvo. Možete li reći koliko će štajerske tvrtke ulagati u Hrvatskoj idućih godina?
Ne bih se usudio reći jer se to ne može precizno procijeniti. Ali Austrija je s gotovo 27% ukupnih inozemnih ulaganja najveći investitor u Hrvatskoj. U Hrvatskoj posluje 90 štajerskih tvrtki i uvjeren sam da je gospodarska delegacija i u ovim razgovorima otišla korak dalje.

Nemate mjesta?

Mali stan, velika garnitura? Ova rješenja koriste svaki centimetar dnevnog boravka

Inženjerski iskorak

Od DFV-a do Red Bull Ford Powertrainsa: Ford ponovno ulaže u tehnologiju Formule 1

Trebaju nam oglasi u tisku i televiziji, ali i filmovi

Spomenuli ste promociju. Kako funkcionira štajerski marketing?
Najvažnije je da ste na pravome mjestu. Primjerice, prije dva tjedna je bila delegacija hotelijera i ponuđača u Zagrebu na jednoj radionici na kojoj je predstavljena Štajerska. Rezultat takvih skupova je suradnja. Jasno je da se mora oglašavati u novinama i na televiziji kao i da treba biti prisutan u važnim putničkim katalozima. Štajerska se jednako tako mora prezentirati na televiziji, i to u filmovima i serijama. Zato smo se, primjerice, povezali sa Cinestyrijom, udrugom za pomoć filmu, s kojom smo počeli surađivati u produkciji, što podržavamo i financijski. Za nas je europsko, a pogotovo njemačko jako važno tržište. Kada se serije i filmovi prikazuju na televiziji, osim radnje vidi se i lijepa zemlja pa gledatelj dobije želju doći kod nas.