Medijske izjave poduzetnika nisu nevažne i bez reakcije, što zorno pokazuje i godišnje izvješće AZTN-a za 2022., koje je Vlada uputila na razmatranje Saboru.

Kada su u jeku poskupljenja energenata i sirovina početkom 2022. zagrebački obrtnici redom isticali da je za njih situacija neizdrživa, te da moraju povećati cijene, AZTN-u je stigla anonimna prijava da frizeri, kozmetičari, automehaničari, građevinari i obrtnici koji pružaju usluge kemijskog čišćenja, narušavaju tržišno natjecanje i dogovaraju zajedničku akciju podizanja cijena.

Riječ je bilo o članku na portalu indeks.hr, a AZTN je po ‘službenoj dužnosti’ proveo ispitivanje stanja na tržištu, prikupio zapisnike sa sastanaka cehova u Udruženju obrtnika Grada Zagreba i HOK-a, te utvrdili da na sastancima održavanima još od listopada 2021. do provođenja istrage nisu raspravljane teme poskupljenja energenata i materijala za rad, te nije bilo uputa i preporuka obrtnicima vezano uz poslovanje u uvjetima viših cijena.

Usporedbama povećanja cijena AZTN-ovci su zaključili i da nema podudarnosti oko tajminga ili visine poskupljenja obrtničkih usluga u tim djelatnostima.

Slučaj iz 2012.
No, AZTN je imao posla i po drugim postupcima u području tržišnog natjecanja i nepoštenih trgovačkih praksi, a sa 56 zaposlenika riješio je ukupno 699 predmeta. Od toga se radilo o 67 upravnih predmeta, kojih je riješeno 24 više nego godinu ranije. Rezultat, gledaju li se samo uplate novčanih kazni koje izriče AZTN, a koje sjedaju u državni proračun, bio je ukupno 343 tisuće eura.

Iznos možda i nije visok kako bi se na prvu moglo očekivati da ovaj tržišni autoritet kažnjava nepodobne, no u ovoj je godini, primjerice, izrečeno nekoliko kazni, a najveća je upravo objavljena u visini 281 tisuće eura – Keindl sportu zbog nametanja minimalnih prodajnih cijena distributerima.

Sklapanje zabranjenih sporazuma, a prije svega horizontalnih između konkurenata koji time stvaraju kartel, prioritetno je u aktivnostima AZTN-a, jer se udruživanjem i definiranjem cijena, podjelom tržišta šteti gospodarstvu i potrošačima. Lani je u tom segmentu riješeno 36 predmeta, od čega 22 upravna i 14 neupravnih.

No, karteliziranje nije masovna pojava, sudeći prema ocjeni AZTN-a. Od 22 upravna slučaja, samo u jednome je utvrđen horizontalni sporazum, odnosno kartelno organiziranje, a u ostalima ili nisu postojale pretpostavke za daljnje vođenje ili niti za pokretanje postupka.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Među njima su i naši obrtnici s početka priče, ali i čitav niz zanimljivih slučajeva, od banaka i leasing kuća u stranom vlasništvu, društava za upravljanje mirovinskim fondovima do Gradske plinare Zagreb i Flixbusa.

Kao kartel su, pak, po odluci AZTN-a u postupcima javne nabave bili organizirane zagrebačke tvrtke Agro-Vir, Agrodalm, Diljexport i Marino-Lučko. U tom je slučaju, gledaju li se izrečene novčane kazne, AZTN bio i najstroži, kartel je kažnjen s 2,155 milijuna kuna ili u današnjoj valuti 286 tisuća eura.

Radilo se, inače, o slučaju koji datira još iz 2012. kada je zaključen horizontalni sporazum oko podjele poslova i cijena u postupku nabave 14 vrsta namirnica za Ustanovu “Dobri dom” Grada Zagreba za razdoblje do 2014. Osim Agro-Viru, izrečene su, no bitno blaže, novčane kazne još petorici hrvatskih poduzeća, i to zbog nepoštene trgovačke prakse.

Radilo se o Setovia voću iz Zagreba, riječkom Poljoprivredno prehrambenom kombinatu, zabočkom Trgocentru, Fermoprometu iz Majške Međe, te zagrebačkom Eurotex Global Tradeu.

Razvoj digitalnog alata
U izvješću koje potpisuje predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mirta Kapural, ističe se da će jedan od prioriteta u narednom razdoblju biti nastavak praćenja digitalnih tržišta. Do sada je AZTN, navodi se, proveo dva sektorska istraživanja digitalnih platformi, a rezultati su pokazali da bi neki od njih mogli dovesti do daljnjih mjera provedbe.

Naglasak u radu ostaje i na otkrivanju kartela, i to posebno u postupcima javne nabave kao najštetnijeg oblika zabranjenih horizontalnih sporazuma. U tom smislu, AZTN je uz pristup elektroničkom registru javne nabave, započeo s razvojem posebnog inovativnog digitalnog alata koji bi, kako ističu, mogao pomoći u otkrivanju većeg broja slučajeva namještenih natječaja.v