Hrvatska je u 2023. dosegnula 76% prosječnog BDP-a EU prema paritetu kupovne moći. U godinu dana zemlja se pomaknula za tri postotna poena, no i dalje se, po standardu i razvijenosti, nalazimo na donjoj ljestvici u društvu s Mađarskom, a ispred Slovačke, Latvije, Grčke i Bugarske. Tijekom 2023. Hrvatska se pomaknula za jedno mjesto jer je pretekla Latviju.

Eurostat je 2022. uveo brze procjene pariteta kupovne moći kako bi se već u ožujku dobile kvalitetnije usporedbe među državama o razvijenosti i standardu.

Hrvatska je u trenutku ulaska u Uniju 2013. bila na razini od 62% prosjeka te se u deset godina pomaknula za 14 postotnih bodova. Najveći se skok dogodio u godinama nakon pandemije zbog nekoliko razloga.

Prvi je vezan za osjetan pad broja stanovnika što nam je povećalo BDP po glavi stanovnika, a drugi je što su druge industrijski jače zemlje stagnirale ili bile u recesiji pa je to omogućilo Hrvatskoj da odskoči.

Treći je razlog povezan sa stanjem u zemlji i domaćim ekonomskim aktivnostima, odnosno jačanjem turističkog sektora nakon karantena, pritjecanju sredstava iz europskih fondova i značajnim javnim investicijama koje su povukle BDP.