Gotovo tri četvrtine (74%) predsjednika uprava u srednjoj i istočnoj Europi smatra da će se u sljedećih 12 mjeseci globalni gospodarski rast smanjiti.

Ovo je jedan od ključnih nalaza 26. PwC-ovog globalnog istraživanja, a ispitano je čak 4410 kompanijskih čelnika u 105 zemalja i teritorija, koji uključuje i poduzorak od 99 predsjednika uprava iz cijele srednje i istočne Europe (SIE), uključujući i Hrvatsku.

”Ovo je najpesimističnija prognoza u pogledu gospodarskog rasta otkako smo počeli postavljati ovo pitanje prije 12 godina i predstavlja oštar zaokret od prošle godine, kada je 68% poslovnih lidera u regiji predviđalo poboljšanje.

Predsjednici uprava u SIE nešto su manje pesimistični u pogledu gospodarstva u svojoj zemlji: 65% njih smatra da će rast biti usporen. Tog su mišljenja iako su njihova gospodarstva, zbog veće ovisnosti o ruskom plinu i priljeva milijuna izbjeglica, bila izravnije pogođena ruskom invazijom na Ukrajinu, navode u PwC-u.

Ipak samouvjereni
Dodaju da su, unatoč pesimizmu, u pogledu makroekonomskih uvjeta, predsjednici uprava prilično samouvjereni kada je riječ o pitanjima koja mogu izravno kontrolirati: imaju veće pouzdanje oko izgleda za rast prihoda vlastite tvrtke u sljedećih 12 mjeseci, a 46% njih se “izrazito pouzdaje”. Njihov optimizam još je veći kada se u obzir uzme trogodišnji horizont – 50% njih kaže da je uvjereno u rast svoje tvrtke.

Regionalni menadžeri SIE prilike za širenje u inozemstvu traže još bliže domaćem tržištu. U ovogodišnjem istraživanju 42% predsjednika uprava u SIE smatra da će najveći rast ostvariti iz poslovanja s Njemačkom.

Unutar regije, poslovni lideri ukazali su na povećani fokus na Ukrajinu (8%), Srbiju (6%), Mađarsku (5%), Češku (5%), Albaniju (5%) i Bosnu i Hercegovinu (4%). Time ponovno do izražaja dolazi trend nearshoringa.

”Uz brojne postojeće prijetnje poslovanju, ruskom invazijom na Ukrajinu nastali su i dodatni geopolitički rizici. Uvjeren sam da će naša regija još više ojačati zahvaljujući rastućem izvozu, dok se istovremeno nadam značajnoj deeskalaciji sukoba, te da će također postati važno središte za svjetski prisutan fenomen nearshoringa”, kazao je Adam Krasoń, izvršni direktor PwC SIE te upozorio da organizacije moraju ulagati u ljude i u tehnološku transformaciju kako bi osnažile svoju radnu snagu. Dodaje da poslovni lider moraju osnažiti i aktivirati svoje ljude kao nikada ako žele izdržati pritiske današnjeg gospodarskog okruženja i dugoročnih poremećaja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dugoročan faktor uspjeha
John Gašparac, partner PwC-a odgovoran za poslovanje u Hrvatskoj, komentirao je da analiza pokazuje da je usprkos mnogih globalnih prijetnji, fokus na ljudima.

”Prvenstveno smo usmjereni na ljude, usprkos drugim prijetnjama poput inflacije, geopolitičkih sukoba i makroekonomske nestabilnosti. Svjesni smo da uz povećanje cijena, rastu i troškovi ljudi. Dakle, sve se svodi na to koliko je netko spreman manje zaraditi kako bi zadržao talente.

Kroz zapošljavanje i zadržavanje talentiranih stručnjaka, poslovni subjekti će moći odgovoriti na potrebe tržišta i na tome kapitalizirati. Potrebno je investirati u ljude kako bi se dugoročno osigurala održivost poslovanja. Ovo su neki od pravih izazova s kojima se susrećemo u poslovanju. Smatramo to dugoročnim faktorom uspjeha”, kazao je Gašparac.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori se slažu s naglascima PwC-ove analize. ”Mislim da će ove godine najveći izazovi u poslovanju biti cijene energenata i izraženo usporavanje gospodarske aktivnosti kako u Hrvatskoj tako i u EU.

Dugoročan izazov ostaje pristup radnoj snazi i potreba za zelenom i digitalnom tranzicijom. U tom kontekstu u potpunosti se slažem s predsjednicima uprava u regiji koji smatraju da je transformacija poslovanja nužna za dugoročno održivo i rentabilno poslovanje”, navodi Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.