Dva mjeseca nakon prisilnog gašenja ekonomije podvlači se crta pod prvo prolazno vrijeme rebalansom državne blagajne; manjak (zasad) iznosi 25 milijardi i 340 milijuna kuna.

Epidemijom pokošene tvrtke i obrti u proračun će uplatiti 23,2 milijarde kuna manje od plana koji se crtao krajem prošle godine s očekivanjem da će rast biti 2,5 posto.

Država danas, kad računa na barem 9,4 posto pada može prikupiti tek 122 milijarde kuna. Unatoč tome, Vlada ni ne pokušava drastičniji rez javne potrošnje već cilja na istu razinu rashoda od 147,3 milijarde kuna što izgledno treba gledati kroz naočale skorašnjih izbora, vjerojatno već u srpnju.

Premijer Andrej Plenković rekao je da se rebalans donosi zbog “neobičnih okolnosti”, a najvažnijim je ocijenio zadržavanje razine rashoda najavivši zaduživanje. Ministar financija Zdravko Marić rebalans smatra adekvatnim okolnostima te “uokvirenom pričom svih naših ušteda koje smo napravili do sada u smislu dozvoljenih preraspodjela”.

“Nismo nikad vidjeli da prihod od PDV-a dva tjedna nema smanjenje, nego u apsolutnom iznosu ima negativni predznak. To znači da smo više PDV-a vratili nego što je bilo uplaćeno u proračun”, rekao je Marić dodavši da se situacija do kraja mjeseca ponešto popravila.

“Unatoč velikim pritiscima na veće rashode i potporama za poduzetnike i zaposlenike; ukupno 7 milijardi, za nabavu dezinficijensa, uspjeli smo se svesti da ukupna rashodna strana proračuna ostane nepromijenjena”.

U verziji 2.0 ovogodišnjeg proračuna (ne računajući preraspodjelu početkom travnja) prihodi od poreza planiraju se na 66 milijardi kuna (18,1 milijardu manje) pri čemu država od PDV-a računa prikupiti 43,7 milijardi (12,1 milijardu manje). Od poreza na dobit računa se na 6,5 milijardi, a od posebnih poreza i trošarina na 13,9 milijardi, pri čemu je pad podjednak, oko 2,8 milijardi.

Od doprinosa će država ubrati 21,2 milijarde, čak 3,8 milijardi manje od plana. Najveći gubitnici rebalansa su Ministarstvo prometa koje ostaje bez 811 milijuna te Ministarstvo zenergetike za 806,5 milijuna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Resor obrazovanja ostaje bez 439 milijuna kuna te gospodarstva kojem su sredstva smanjena za gotovo 429 milijuna kuna. Inače, dio rebalansa je i odluka da se 141 milijun kuna usmjeri na sufinanciranje hitne sanacije i nabavku bojlera građanima pogođenim potresom.

Jedini dobitnici su Ministarstvo rada koje može računati na 4,75 milijardi kuna više, Ministarstvu zdravstva idu 93,7 milijuna kuna više, kao i Ministarstvu poljoprivrede 47,5 milijuna više. Rebalansom je predviđeno zaduženje od 64,3 milijarde kuna, a Marić je kazao da je više od polovice, 35,6 milijardi, već odrađeno. Ukupan deficit proračuna opće države iznosit će 24,8 milijardi kuna, odnosno 6,8 posto BDP-a, a javni dug porasti na 86,7 posto BDP-a.

Na Vladi je donesen i akcijski plan smanjenja neporeznih i parafiskalnih davanja, u sklopu pridruživanja tečajnom mehanizmu kojim se planira gospodarstvo rasteretiti za 532 milijuna kuna. Prema podacima za 2018. opterećenje raznim vrstama davanja težilo je 8,7 milijardi kuna.