Novi predsjednik Uprave Plinacra Marin Zovko ne voli se medijski eksponirati. Od razgovora s novinarima draže su mu brojke. U Plinacru je već 10  godina i od mjesta koordinatora za financije dospio je do mjesta prvog čovjeka kompanije. U prvom intervjuu za Poslovni dnevnik govori o strateškim projektima, do kuda se došlo s LNG-om te otkriva kako će se nositi s politikom, budući je nestranačka osoba.

Prije otprilike dva tjedna napravljena je rekonstrukcija Uprave Plinacra. Otišlo je troje ljudi, vi ste postavljeni za predsjednika Uprave. Kako Uprava sada funkcionira? Je li  novim odnosom snaga mogućnost za jedan od krimena koji se stavljao na teret M. Antunoviću, a to je da nije uspio homogenizirati Upravu, sveden na minimum?
Sigurno je da će s manjim brojem članova Plinacrova uprava jednostavnije i efikasnije upravljati ovim složenim energetskim sustavom, ali i lakše pripremiti sve potrebne odgovore na  nedoumice koje pred nas postavlja skorašnji ulazak u zajednicu najrazvijenijih zemalja svijeta. U vođenju poslova dužni smo slijediti smjernice i poštivati ograničenja koja pred nas postavljaju Nadzorni odbor i skupština, ali u operativnom smislu vođenja tvrtke imamo punu samostalnost. Naravno, pri tom ne možemo isključiti i odgovornost za poslovne rezultate. Za sada ne vidim niti najmanji razlog da posumnjam u uspješnost poslovanja Plinacra i realizaciju svih postavljenih ciljeva. Jasno nam je svima da su neizvršenje planova i nepoštivanje smjernica našega vlasnika opravdan razlog za opoziv mene ili bilo kojeg člana Uprave. 

Mladen Antunović je član HNS-a, pa ipak nije uspio udovoljiti politici. Njemu je ministar Ivan Vrdoljak zamjerio loše rezultate i morao je otići. No, kako ćete, kao nestranačka osoba, zadovoljiti apetite politike?
Radno iskustvo stjecao sam u Plinacru na poslovima financijske prirode. Radio sam u vrijeme najintenzivnije izgradnje plinskoga transportnog sustava i ugovaranja poslova i kreditnih aranžmana s vodećim domaćim i inozemnim tvrtkama i bankama. Imenovanje za predsjednika Uprave Plinacra s mjesta direktora Poslovnih funkcija na kojem sam neprekidno radio od 2009. predstavlja veliki izazov, ali zahtijeva još veću odgovornost za sadašnjost i budućnost Plinacra koji se nalazi u osjetljivoj fazi transformacije i prelaska na novi način poslovanja u uvjetima otvorenog plinskog tržišta.    

Što ako netko iz vladajuće stranke pokuca na vaša vrata i kaže daj novac za predizbornu kampanju?
Takva opcija nije izgledna. Nestranačka sam osoba koja je stasala u Plinacru i glavni mi je interes tvrtka Plinacro.

Kako stojimo s vječnom temom – LNG. Je li se to uopće pomaknulo s mrtve točke? Bio je plan da terminal bude gotov 2017. 
Na tom projektu naši stručnjaci intenzivno rade. Uz već izrađeno idejno rješenje očekujemo da će studija utjecaja na okoliš biti završena u srpnju, a studija izvedivosti i idejni projekt u kolovozu ove godine. Termin završetka LNG terminala ovisit će o tome kada će se donijeti konačna odluka  o ulaganju u taj veliki projekt i nije realno očekivati da to bude prije 2018. ili 2019. 

Je li riješeno pitanje zemljišta? 
Taj korak slijedi nakon konačne odluke o ulaganju u LNG terminal.

Kakav je stav Katara po tom pitanju? Prošlo je šest mjeseci od posjeta velike hrvatske delegacije Kataru.  Gdje smo,  što smo napravili? Imaju li oni više strpljenja za nas?
To pitanje je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva koje koordinira i provodi sve potrebne aktivnosti oko LNG terminala. Plinacro je sa svoje strane osigurao bespovratna financijska sredstva od Western Balkans Investment Framework (WBIF) za pripremne aktivnosti tog razvojnog projekta. Za izradu sveobuhvatne studije izvedivosti za LNG terminal u Omišlju angažirani su konzultanti (danski COWI s domaćim partnerima) koji intenzivno rade na tome. Nakon završetka Studije uz sve prethodno obavljene aktivnosti, bit će to osnova za daljnje odlučivanje i usmjeravanje ovog strateškog projekta.

Pa dobro, nazove li vas netko i pita što se tu događa?
Nema dvojbe da postoji interes  domaće i inozemne javnosti za LNG terminal. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Je li Mladen Antunović na kraju završio u LNG Hrvatska ili…?
Mladen Antunović će sam donijeti odluku gdje će nastaviti svoju karijeru, a Plinacro je u cijelosti ispoštovao njegov ugovor o radu.  

Koji su planovi Plinacra za ovu godinu?
Prilagodba poslovanja EU regulativi te prije svega pokretanje postupka certifikacije Plinacra sukladno novom Zakonu o tržištu plina. U ovoj godini završavamo drugi razvojno-investicijski ciklus što ćemo prigodno obilježiti otvorenjem IV. dionice plinskog transportnog sustava Like i Dalmacije uskoro u Splitu. Užurbano radimo i na novim strateškim projektima poput Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP/TAP), LNG-a i Južnoga toka čime ćemo za Hrvatsku osigurati diverzificirane transportne pravce i izvore prirodnog plina. U financijskom dijelu ćemo uložiti maksimalan trud kako bismo zadržali pozitivne trendove poslovanja. 

Kolike su investicije planirane za ovu godinu?
Plan ulaganja za ovu godinu je 141 milijun kuna.

Kolika je bila realizacija u prošloj godini?
Oko 105 milijuna kuna.

Politika računa da će nas investicije izvući iz krize.
Investicije su sigurno ključne za izlazak iz krize. Ulaganje nije svrha samo po sebi. Svaka investicija, pa tako i Plinacrova, mora zadovoljiti sve zakonske, tehničke, ekonomske uvjete i omogućiti ostvarivanje dobiti i povrat uloženih sredstava. Od nas se traži prije svega učinkovito poslovanje, a u ovom trenutku to je završetak projekata koji su planirani i započeti. Moramo realizirati i završiti projekt kao što su: plinovodni sustav Like i Dalmacije, napraviti pogonske objekte, pripremiti se za buduće investicije, koje će ovisiti o strateški projektima kao što su Južni tok, Nabucco, TAP i LNG. Sad je 95% teritorija Hrvatske pokriveno plinskim transportnim sustavom. S projektom do Splita praktički je plinificirana Hrvatska, osim dijela prema Dubrovniku. Taj dio gradnje ovisit će o realizaciji Jonsko-jadranskog plinovoda, jer bi bilo izuzetno neracionalno da gradimo dalje plinovod koji se nema na što spojiti i za koji još uvijek ne znamo koliki mu je kapacitet potreban. U slučaju realizacije  IAP-a i TAP-a, jasno je da ćemo graditi plinovod većega kapaciteta nego da gradimo plinovod samo do Dubrovnika.

Kada će se to znati?
Od WBIF-a dobili smo čak četiri milijuna eura bespovratnih sredstava kako bi se izradile studije za IAP i TAP. One se rade i trebale bi biti gotove krajem ove godine.

U siječnju je potpisan ugovor s Gazpromom. Dogovoren je krak plinovoda od Sotina do Slobodnice kod Slavonskog Broda, investicija ukupno teška oko 60 milijuna eura? Što je napravljeno?
Potpisan je Plan aktivnosti koje bi trebale provoditi obje tvrtke. Sljedeći korak je trebao biti potpis Ugovora o zajedničkom ulaganju u tvrtku Južni tok Hrvatska d.o.o., preko koje bi smo zajednički i jednakopravno, svaki s 50-postotnim udjelom  proveli taj projekt. Do zastoja je došlo zbog nedefiniranog odnosa između Ruske Federacije i Europske unije po pitanju EU zakonodavstva, odnosno trećega energetskog paketa.  

Što se na kraju dogodilo s projektom Nabucco. Hrvatska se nije toliko gurala u Južni tok, jer je plan bio da se priključimo u Nabucco.
Sve opcije su još uvijek otvorene. Sudjelujemo i pratimo  zbivanja u brojnim razvojnim projektima od LNG-a i Južnog  toka do Nabucca, IAP-a i TAP-a.

Koji bi se od tih projekata onda mogao prvi završiti?
U prvom regulatornom razdoblju, dakle do 2017. godine Plinacro neće ništa investirati u svoj transportni sustav po tim projektima. Radit će se jedino na kraku Južnog toka jer smo za njega potpisali akcijski plan. Čekamo dogovor između Ruske Federacije i Europske unije.

Čemu se onda možemo prvo nadati?
Po mom mišljenju, Jonsko-jadranskom plinovodu (IAP-u) kao nastavku TAP-a. Naime, za TAP bi se u ovoj godini mogla donijeti konačna odluka što otvara mogućnost za realizaciju IAP-a. U tom slučaju možemo produžiti plinovod koji je izgrađen od Splita sve do granice s Crnom Gorom. 

Exxon mobil je navodno iskazao želju da dođe istraživati u Jadran. Ima li tu kakvog prostora za Plinacro, da se ne vezujete samo uz Ruse nego i Amerikance?
Plinacro razmatra sve dobavne opcije i projekte. Svaki novi proizvodni potencijal u Jadranu je dobro došao, a mi smo, s obzirom na dostignutu razvijenost plinskog transportnog sustava, spremni za njegovo prihvaćanje i transport.

Što je na kraju bilo s Linićevim inspektorima? Je li istraga što pokazala?
Sve tražene podatke dostavili smo inspektorima. Povratnih informacija za sada nemamo.

Radi li Plinacro još s odvjetničkim uredom u kojem radi supruga Tomislava Sauche? Koliko oni sada imaju ugovora?
Plinacro ima sklopljene ugovore s pet odvjetničkih društava/ureda pa tako i s odvjetničkim društvom Gajski, Prka, Saucha i partneri koji je do ovoga trenutka iskorišten sa 27 posto. Sklopljen je na jednu godinu i na snazi je do 16. listopada 2013. godine. 
Što mislite o ideji da se uvoze strani menadžeri za državne tvrtke? Navodno se ta opcija razmatrala za HEP.
Mislim da još nismo iscrpili sve potencijale u Hrvatskoj, odnosno da u Hrvatskoj ima dobrih i  kvalitetnih stručnjaka koji još nisu dobili svoju priliku.

Kako ćete popraviti imidž tvrtke? Plinacro je postao tvrtka slučaj, u kojoj se uhljebljuju podobni…
Plinacro je uvijek bio jedna od najboljih tvrtki u državnom vlasništvu. U Plinacru radi veliki broj stručnjaka koji dobro i kvalitetno rade svoje poslove i ispunjavaju planove pa stoga vjerujem da će se u buduće pisati samo o dobrim rezultatima. 

Što više novca dobijemo od EU, to će biti niža tarifa plina

Plinacro je sad s cijevima došao do Dugopolja?
Svečano otvaranje imamo 13. svibnja. Plinovod je izgrađen, dobili smo uporabnu dozvolu i punimo ga plinom. Za koji će dan biti u punoj funkciji. 

Lani je pušten u promet Zadar. Koliko je Dalmatinaca prešlo na plin?
Imamo informaciju koliko se plina troši, a kojom dinamikom lokalni distributer EVN gradi mrežu, to morate pitati njih. Očekujemo da se ubrza gradnja lokalnih plinovoda kako bi se povećala isplativost ovog projekta. Ne očekujemo potrošnju samo od stanovništva, već postoji i mogućnost izgradnje plinske elektrane u Dalmaciji te od industrije koja se može preorijentirati na plin. Ona bi bila nositelj potrošnje u budućnosti.

U ponedjeljak su predstavljene investicije u ovoj godini. Je li plinska elektrana jedna od njih?
Mi smo spremni, naš plinski sustav može isporučiti dovoljne količine za svaku elektranu na tom području. Na HEP-u je da realizira tu investiciju.

Koliko se u planovima oslanjate na novac iz EU fondova?
Bitno je da što više novca dobijemo od Europske unije, jer će nam to biti niža tarifa plina. Nominirali smo šest projekata. Jedan od ključnih projekata je plinovodni sustav Bosiljevo-Zabok -Rogatec. Europska komisija njega je ocijenila kao jedan od projekata koji je visoko na njenoj ljestvici.