Po prvi puta nakon što je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije, hrvatski građani glasovali su za saziv Europskog parlamenta u punom mandatu.

Pod sloganom "Biraj tko odlučuje" više od 380 milijuna Europljana s pravom glasa odlučilo je o 751 zastupniku što euroizbore čini najvećim demokratskim izborima na svijetu nakon onih u Indiji. Hrvatska je izabrala 11 zastupnika u utrci u kojoj se natjecalo 275 kandidata na 25 lista. U hrvatskim okvirima pokazalo se da su rezultati glasovanja manje odraz interesa za popunjavanje sjedala u francuskom Strasbourgu, a više lakmus test popularnosti vlade premijera Zorana Milanovića. "Rezultati glasovanja bit će prolazno vrijeme koje treba uzeti u obzir", rekao je Milanović nakon glasovanja na svom izbornom mjestu u Krajiškoj ulici uz očekivanje da će neke političke opcije "malo profitirati na protestnim glasovima".

Što se Europe tiče, razočarani krizom i mjerama štednje koje su udarile na životni standard, glasači diljem Starog kontinenta sve se više okreću od 'mainstream' politike prema radikalima i populistima koji će prema očekivanjima ubuduće zauzimati između četvrtine i trećine mjesta u parlamentu. Prema analizi The Economista, glasači su razočarani djelomično i zbog cijene koju plaćaju za europsku demokraciju. S troškom od 1,75 milijardi eura godišnje, Europski parlament stoji više nego britanski, francuski i njemački zajedno. Samo 180 milijuna eura godišnje trošak je selidbe sjednica između Bruxellesa, Strasbourga i Luxembourga koju nameću europski ugovori. S druge strane, sustav troškova zastupnika je skandalozan. Računi se ne podnose, revizija je minimalna, a zapošljavanje članova obitelji uobičajena praksa. Nedavno je parlament odbio surađivati s  Transparency Internationalom, međunarodnom nevladinom organizacijom, o korupciji u EU institucijama.Ključna zamjerka europskom parlamentu ipak je neuspjeh da osigura demokratski legitimitet. Više od 90 posto svega što radi Unija mora dobiti zeleno svjetlo parlamenta što ga čini moćnijim od većine nacionalnih pandana.

Unatoč snažnoj kampanji za ove izbore u svim članicama, većina glasača još uvijek ne zna što parlament radi, a istodobno ima percepciju da je to institucija bez moći u kojoj zastupnici samo pričaju pred ostalima, no istina je dijametralno suprotna. Alex Stubb, finski ministar trgovine i bivši europarlamentarac The Econonomistu je rekao: "Zastupnici u nacionalnim parlamentima obično imaju odgovornost bez moći. Članovi europskog parlamenta imaju moć bez odgovornosti".Kako raste nepovjerenje tako pada izlaznost na europske izbore kontinuirano zadnjih 30 godina. Ako izlaznost padne ispod razine od 43 posto koliko je bila na posljednjim izborima 2009., to će dodatno srozati kredibilitet parlamenta.

U Hrvatskoj je slab interes za europske izbore dodatno pao u drugi plan nakon katastrofalnih poplava u Slavoniji. Umjesto argumentirane rasprave o europskim temama, kampanja je iskorištena za promociju nekih drugih interesa, a nadmetanje političara svelo se na etiketiranje i pozivanje na etiku, primjetili su u udruzi Gong i Centru za mirovne studije. "Tri četvrtine izjava uopće nisu imale veze s europskim izborima, a polovica njih otpada na ekonomsku, elementarnu i korupcijsku nepogodu koja je zadesila Hrvatsku", rekao je Duje Prkut iz GONG-a, osvrćući se na proteklih mjesec i pol dana kampanje. "Čak i kad se otvore neke nacionalne teme koje imaju veze s europskom razinom donošenja odluka, to se radi na posve pogrešan način. Mnogi su kandidati obećavali građanima da će se zalagati za povlačenje sredstava iz europskih fondova, a to je dužnost hrvatske državne administracije", dodao je Prkut.

Osim fondova, kandidati su imali svoje mišljenje o mjerama štednje unutar Procedure prekomjernog deficita koje nisu u domeni Parlamenta, no nitko nije otvorio  pitanje promjene procedure koja jest.Za razliku od prošlih europskih izbora u protekloj kampanji "nije bilo govora mržnje, ali niti govora protiv mržnje", rekla je Sara Lalić iz Centra za mirovne studije. No, zato je bilo etiketiranja, od varalica do jugofila, propitkivanja poštenja, sposobnosti, vjernosti domovini i demokraciji. "Zabrinuo nas je nedostatak političe reakcije na poticanje diskriminacije i nesnošljivosti poput poziva na bojkot tzv. srpskih dućana u Vukovaru te izjava splitskog gradonačelnika (Ive Baldasara, op.a.) kojima je doveo u pitanje smisao antifažizma kako temeljne ustavne vrijednosti", rekla je Lalić.

Izlaznost

Malo bolje nego lani

Izlaznost na izbore je slaba; do 16 sati na birališta je izašlo 16,45 posto od 3,8 milijuna birača s pravom glasa. Odaziv je nešto bolji nego na prošlim izborima kada je do istog vremena izašlo 14,63 posto birača manje. Najveći odaziv je u Karlovačkoj županiji gdje je glasalo 20,08 posto birača. Najmanje je izašlo u Osječko-baranjskoj županiji u kojoj je odaziv dosegnuo 15 posto, podaci su Državnog izbornog povjerenstva.

Obrana i troškovi

Poruka EU-a: Ulaganja da, ali ne na račun građana – lekcija i za Hrvatsku

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene