U Vladi razmišljaju o izmjenama Zakona o strateškim investicijskim projektima kojima bi se cijela procedura učinila fleksibilnijom, doznaje se iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

"S obzirom da je najizraženiji problem kod privatnih ulagača bio dokazivanje financijske sposobnosti temeljem osiguranih izvora financiranja projekta, a što je u trenutnim okolnostima u velikoj mjeri razumljivo, u Vladi razmišljamo o izmjenama zakona i drugih akata kojima bi se ovaj uvjet relaksirao i cijela procedura učinila fleksibilnijom", kazao je u odgovoru za Hinu potpredsjednik Vlade i predsjednik Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata Branko Grčić.

Na sličan način će, najavljuje, biti razmotreni i drugi kritični uvjeti.

Grčić kaže kako bi eventualne izmjene zakona obuhvatile i jačanje administrativnog kapaciteta za fazu prethodne administrativne provjere prijava, primarno angažiranjem kapaciteta Agencije za investicije i konkurentnosti te CEI-a, s obvezom sudjelovanja i svih drugih relevantnih tijela državne uprave, što u trenutno važećoj verziji zakona nije slučaj.

Analiza dosadašnje provedbe procedura vezanih za strateške projekte pokazala je da veliki broj prijavitelja nisu bili u mogućnosti udovoljiti zakonom propisanim kriterijima, ali i da nije pokazana dovoljna ozbiljnost što se ogleda u velikom broju slučajeva nepotpune dokumentacije.

Po dostupnim podacima, službe Ministarstva gospodarstva obradile su do sada 40 pristiglih zahtjeva, a proteklih dana stiglo je još sedam prijava.

Do 15. srpnja iskazan je interes za proglašenje 18 javnih projekata strateškim. Od toga, četiri projekta je Povjerenstvo proglasilo strateškim, a jedan odbacilo. Tri projekta su pri kraju procedure upućivanja na Povjerenstvo, dva projekta su odbačena prilikom prethodne administrativne provjere, a preostalih osam nema potpunu dokumentaciju.

Do sredine srpnja iskazan je interes i 22 privatna investitora, od čega je Povjerenstvo jedan projekt proglasilo strateškim, a jedan odbacilo. Još četiri projekta su blizu faze upućivanja na Povjerenstvo, devet ih je odbačeno kod prethodne administrativne provjere, a preostalih sedam nemaju potpunu dokumentaciju zbog čega su investitori pozvani da je upotpune.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Povjerenstvo se od osnutka sastalo četiri puta te je na dnevnom redu imalo ukupno sedam projekata, od čega je pet uvršteno na Listu strateških projekata, a procijenjena vrijednost tih pet projekata je 12,4 milijarde kuna (bez PDV-a).

Riječ je o Kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište (Komponenta projekta Rijeka Gateway), projektu koji je prijavila Lučka uprava Rijeka, potom HEP-ovu projektu rekonstrukcije TE Plomin – zamjena postojećeg bloka 1 s blokom C, projektu LNG terminala (prijavitelj LNG Hrvatska), projektu RCGO Piškornica (prijavitelj Piškornica d.o.o.) te projektu rekonstrukcije i proširenje piste Zračnog pristaništa Mali Lošinj, koji je prijavila tvrtka Jadranka.

Dva projekta su odbačena, s mogućnošću da se naknadnim ispunjenjem preostalih uvjeta ponovno razmotre i eventualno uvrste na listu. Riječ je o projektima izgradnje hotelskog kompleksa na lokalitetu Mlini Srebreno, tvrtke Hoteli Dubrovačka rivijera, te projektu izgradnje i proširenje operativnih površina u Zračnoj luci Zadar, za koji je prijavitelj Zračna luka Zadar.