Sud je vratio na posao bivšu šeficu financija Nacionalnog centra zaduženog za provedbu državne mature, Višnju Denjo, koja je dobila otkaz jer je radila s lažnom diplomom, a u međuvremenu je diplomirala u Travniku, piše u petak Jutarnji list.

Denjo je krajem 2014. dobila izvanredni otkaz. Razlog je osobito teška povreda obveza iz radnog odnosa – lažno upisana visoka stručna sprema u radnoj knjižici. Da nema diplomu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, pokazalo se nakon provjere navoda iz anonimne prijave.

No, nakon što je dobila izvanredni otkaz, gospođa s falsifikatom tužila je svog bivšeg poslodavca i Županijski sud u Splitu ovih je dana pravomoćno presudio da je otkaz nezakonit.

Poništio ga je i naložio poslodavcu da gospođu vrati na njezino radno mjesto. Ona je, pak, u međuvremenu stekla diplomu Ekonomskog fakulteta u Travniku.

Razlog takve presude jest to što je poslodavac u postupku otkaza ugovora o radu napravio proceduralnu grešku. Prema Zakonu o radu, prije donošenja odluke o otkazu poslodavac se morao savjetovati s radničkim vijećem.

S obzirom da je u razdoblju davanja otkaza radničko vijeće Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) prolazilo kroz proces izbora, tadašnja ravnateljica Centra Maja Jukić iskoristila je zakonsku mogućnost i savjetovala se sa sindikalnim povjerenikom o namjeri davanja otkaza.

No, Županijski sud smatra da se poslodavac trebao savjetovati s prethodnim, “starim” radničkim vijećem. Budući da to nije učinio, Županijski sud u Splitu dijelom je preinačio presudu Općinskog suda u Zagrebu od veljače 2019. i presudio: tužiteljici Višnji Denjo poništava se otkaz ugovora i vraća ju se na radno mjesto.

Denjo je pritom u žabi tražila naknadu plaće za razdoblje nakon otkaza. Riječ je, stoji u presudi od 25. ožujka, o iznosu od 508.986,72 kune bruto – njezina je mjesečna plaća iznosila oko 11.500 kuna bruto. Taj zahtjev nije joj uvažen, donosi Jutarnji list.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’