Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Prvi zaštićeni Dalmatinski pršuti

Autor: Božica Babić
15. siječanj 2014. u 22:00
Podijeli članak —
Milena Pivac Klinac, MI Pivac i Ana Babić, Pršutana Voštani/Grgur Žućko/PIXSELL

Certificirano zemljopisno podrijetlo.

Tri glave lava u zlatotisku na crnoj ovalnoj podlozi svjedoče o zaštićenom zemljopisnom podrijetlu Dalmatinskoga pršuta, a s tim pečatom na hrvatsko, ali i tržišta Slovenije, Austrije i Njemačke, uskoro odlazi prvih 5000 pršuta.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Objavili su to Stipe Grljušić iz Mesne industrije Braća Pivac i Ante Madir iz Pršutane Voštani na promociji nacionalne zaštite autohtonosti toga proizvoda održanoj u tvrtki Biotechnicon koja je provela certificiranje.U postupak zaštite odlučili su krenuti još 2006., kada su se 22 proizvođača povezala u udrugu Dalmatinski pršut. Zbog nemogućnosti dokaza izvornosti dalmatinske svinje odlučili su se za certificiranje zemljopisne zaštite. Ni ta kategorija nije manje zahtjevna: but za pršut mora biti usoljen najkasnije 96 sati od klanja svinje. Kod hrvatskih farmera uspiju nabaviti tek 20-ak posto sirovine, ostalo uvoze iz regije.

Tri glave lava u zlatotisku na crnoj ovalnoj podlozi svjedoče o zaštićenom zemljopisnom podrijetlu Dalmatinskoga pršuta, a s tim pečatom na hrvatsko, ali i tržišta Slovenije, Austrije i Njemačke, uskoro odlazi prvih 5000 pršuta.

Objavili su to Stipe Grljušić iz Mesne industrije Braća Pivac i Ante Madir iz Pršutane Voštani na promociji nacionalne zaštite autohtonosti toga proizvoda održanoj u tvrtki Biotechnicon koja je provela certificiranje.U postupak zaštite odlučili su krenuti još 2006., kada su se 22 proizvođača povezala u udrugu Dalmatinski pršut. Zbog nemogućnosti dokaza izvornosti dalmatinske svinje odlučili su se za certificiranje zemljopisne zaštite. Ni ta kategorija nije manje zahtjevna: but za pršut mora biti usoljen najkasnije 96 sati od klanja svinje. Kod hrvatskih farmera uspiju nabaviti tek 20-ak posto sirovine, ostalo uvoze iz regije.

MI Pivac godišnje proizvede oko 100 tisuća pršuta, Voštani 50-60 tisuća, a ukupna legalna proizvodnja u Hrvatskoj procjenjuje se na 250-300 tisuća komada. Kako pršuti sazrijevaju, tako se provodi i certificiranje, iz ovogodišnje proizvodnje certifikat će dobiti 40-50 posto pršuta iz tih dviju tvrtki, ali i pršuti ostalih proizvođača iz udruge. Ispitivanja tržišta pokazuju da su kupci za certificirane pršute spremni platiti više do 30 posto na sadašnju cijenu, pršutari još nisu odlučili hoće li poskupljivati proizvod, ali su zahtjev i za EU zaštitu već otpravili u Bruxelles. 

Autor: Božica Babić
15. siječanj 2014. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close