Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u mjesečnim su usporedbama i u travnju u prosjeku zabilježile porast, ali na godišnjoj razini nastavljeno je usporavanje inflacije koje traje već pet mjeseci.

Usto, prvi put od lanjskog travnja Hrvatska se vratila u zonu jednoznamenkaste godišnje stope. Preliminarni podaci državnih statističara ukazuju, naime, da se nakon usporavanja s 12 na 10,7 posto u ožujku, u travnju inflacija spustila na 8,8 posto.

Iako je to u odnosu na prosjek eurozone i dalje veći rast cijena mjeren tzv. harmoniziranim indeksom (HICP je također na 8,8%), inflacijski jaz s prošlim je mjesecom sužen na manje od dva postotna boda nakon što se mjesecima kretao između tri i četiri boda.

Na razini eurozone, naime, “flash” procjena Eurostata upućuje na blago ubrzanje godišnje stope u travnju, sa 6,9 na 7 posto, s tim da je temeljna inflacija ipak nezantno usporila s rekordnih 5,7 posto zabilježenih u ožujku.

U tri baltičke zemlje te u Slovačkoj godišnji rast cijena i uz recentno usporavanje mjeri se dvoznamenkastim stopama. Nasuprot tomu, primjerice, u Španjolskoj, Grčkoj, Cipru, Belgiji i Luksemburgu godišnja inflacija je ispod pet posto, nešto ispod ukupnog prosjeka eurozone su i Francuska, Nizozemska, Irska i Portugal, dok prve procjene za Njemačku kao najveće gospodarstvo upućuju na 7,6 posto.

Energetski mirni
Prema brzoj procjeni DZS-a, travanjske cijene proizvoda i usluga na kojima se temelje izračuni inflacije u prosjeku su u odnosu na ožujak bile 0,9 posto više (HICP 1,1%), To je rezultat prosječno 1,5 posto skupljih industrijskih neprehrambenih proizvoda (bez energije), 0,9% viših cijena u kategoriji Hrane, pića i duhana te 1% usluga te istodobnog pada cijena komponente Energija (-0,4%).

U godišnjim usporedbama, rastom cijena prednjači skupina Hrana, piće i duhan (14%), neenergetski industrijski proizvodi skuplji su u prosjeku 8,6 posto, a usluge 7,8, dok je kod energije godišnji rast cijena sveden na 1,1 posto. Na razini eurozone samo energija od navedenih komponenti bilježi prošli mjesec veći godišnji rast nego u Hrvatskoj.

Unatoč i dalje povišenoj inflaciji, kombinacija njezina usporavanja i rasta plaća i zaposlenosti ove bi godine trebali rezultirati značajnim oporavkom (realnog) raspoloživog dohotka stanovništva, pa je Vlada prošli tjedan donekle revidirala i očekivanja rasta osobne potrošnje; sad računa da će rasti 1,3 posto realno. Tako prigušena projekcija osobne potrošnje dijelom se pripisuje očekivanom potrošačkom raspoloženju na koje će utjecati i blago povišene kamatne stope.

Na tom tragu su i najnoviji podaci DZS-a o trgovini na malo, prema kojima je realni promet u ožujku pao i na mjesečnoj (3,1%) i na godišnjoj razini (1,3%). A Porezna uprava već je objavila ažurirane podatke za fikslizirani promet u travnju.

Svi obveznici fiskalizacije prošli su mjesec evidentirali nešto više od 2,9 milijardi eura prometa, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine gotovo pola milijarde eura ili punih 20% više. Ožujak je, primjerice, prema fiskaliziranom prometu bio 17,6% (nominalno) jači nego isti mjesec 2022.

Potrošnja malo ubrzala
S krajem prvog tromjesečja, pak, vrijednost izdanih računa obveznika fiskalizacije iz svih njome obuhvaćenih djelatnosti, premašila je 7,17 milijardi eura, što je pak u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine bilo 1,1 milijardi ili 19,2% više. Dakle, potrošnja mjerena fiskaliziranim prometom u travnju je i malo ubrzala, pri čemu je inflacija istodobno usporila rast.

Prema podacima za prošli mjesec, kroz fiskalne blagajne u sektoru trgovine na malo prošli su računi vrijedi 1,43 milijarde eura ili 14,7 posto više nego lani, a to je tek neznatno slabiji tempo povećanja nego u prvom u prvom kvartalu. Istodobno, primjerice, usporedbe travanjskog fiskaliziranog prometa koji su prijavili poduzetnici u sektoru ugostiteljstva pokazuju ubrzanje godišnjeg rasta.