S velikim zanimanjem u pravosuđu očekuju se službeni rezultati jedinstvenog stručnog projekta ikad provedenog u hrvatskom pravosuđu, naročito značajnog za poslovni svijet i građane, jer bi to napokon moglo pomicati granice neslavnih rekorda koji nas drže na začelju EU glede brzine rješavanja parničkih predmeta.

Naime, Hrvatska odvjetnička komora će prema našim informacijama vrlo brzo na svojoj web stranici objaviti podatke do kojih su došli u svom recentnom istraživanju provedenom na temu stvarnih razloga dugotrajnosti parnica, čime će pravosudna administracija u mandatu ministra Ivana Malenice kao pod ‘bor’ dobiti stvarno uporište za istinsku reformu parničnog procesa i ‘know how’.

Sporost sudovanja – specifični je problem koji treba konačno rješenje. No, niti se nije dogodio preko noći, već se u njega ulazilo sve dublje, i to do mjere da su se danas svi pomalo na to navikli.

Smatra ga se neprimjenjivim sa stajališta interesa tvrtki i građana koji u današnjem vremenu to više ne trpe te ono glavno – ovime bi mogao kroz nove procesne mehanizme za brza rješenja biti riješen.

Reprezentativni podaci

Dobiveni podaci trebali bi pomoći da se svi dionici procesa riješe situacije u kojoj su npr. gospodarstvenici i dalje uglavnom taoci sporog pravosuđa, iako je bjelodano da gospodarstvo tako zapravo ne može funkcionirati te postoje i online zakonski modeli za održavanje sudskih ročišta, po čemu pozitivno ‘strše’ TS u Varaždinu i Pazinu, dok su, čini se, svi ostali na razini od 10-ak posto.

Također, kao reprezentativni podaci koji pokrivaju cijelu zemlju dobiveni su analizom više od 200 parničnih predmeta na uzorku koji čini više od trećine općinskih sudova, odnosno njih ukupno 26, kao i na gotovo kompletnom trgovačkom sudstvu kroz velik uzorak od 7 trgovačkih sudova.

U analizi podataka sudjelovalo je više od 80 odvjetnika, a cilj odvjetničke komore je utvrditi razloge dugotrajnosti parnica do faze pravomoćnosti, znači bez uključivanja postupka po izvanrednim pravnim lijekovima i Vrhovni sud RH.

Prema zagrebačkom odvjetniku Mići Ljubenku, zanimljivost ovog projekta sastoji se u tome što su se prvi put analizirali stvarni razlozi dugotrajnosti u svakom konkretnom predmetu, za što je očito u praksi bilo nužno provesti dosta vremena doslovno na izlistavanju svih stranica pojedinog spisa, a kako on kaže ne samo nominalni, statistički podaci koliko ima tzv. starih postupka, koliko na kojem sudu i slično.

“Prvi puta se pristupilo korištenju konkretnih podataka o razlozima dugotrajnosti što su tehnički mogli učiniti jedino odvjetnici koji imaju uvid u konkretne podatke. Provedbom samo zbrajanja tj. popisivanjem koliko ima tzv. starih predmeta nije bilo moguće ponuditi rješenja. Korišteni su podaci samo za postupke koji traju dulje od pet godina kako bi se izbjegla svaka sumnja je li riječ o dugotrajnim primjerima parnica”, kaže Ljubenko.

Razne smo alate za unaprijeđene učinkovitosti rada i pravosuđu dosad koristili, podsjetimo, najučestalije u razdoblju našeg pristupanja EU zbog postizanja benchmarka u poglavlju 23 – pravosuđe i ljudska prava.

Nikad ranije provedeno

Kod više od 1,6 milijuna zaostataka bilo je potrebno u određenom razdoblju čak na kvartalnoj razini pratiti rad sudstva u svim granama prava, te posebno kretanje unutar po starosti izdvojenih kritičnih skupina predmeta, među kojima i onih koji su s trajanjem dužim od pet godina odstupale parnice od trogodišnjeg EU standarda.

Međutim, razlike naspram svega poznatog što se ovog istraživanja tiče su očite i velike, jer na temu dugotrajnosti dosad što su sudovi i Ministarstvo pravosuđa godinama radili je isključivo prikupljanje statističkih podataka – bez analize razloga što uzrokuje dugotrajnost u takvim predmetima.

Ni približno slično istraživanje unutar pravosuđa, koliko je poznato, nikad ranije nije provedeno, i vrijedno je istaknuti ni unatoč ‘rak rani’ kakvo jest dugo trajanje parničkih postupaka, s raširenom percepcijom da su najčešće krivci stranke ili sami odvjetnici.

S druge strane, HOK smatra, kako navodi Ljubenko, da se tek ulaskom u analizu razloga sporoga sudovanja mogu ponuditi adekvatna rješenja za pravosuđe građanima i gospodarstvu.

Dakle, ostaje brzo za vidjeti rezultate projekta odvjetničke komore, te uzroke negativnih pojavnosti u pravosuđu otklanjati novim rješenjima, s time da su prva prilika za to predstojeće izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku čije je donošenje najavljeno za 2021.