Prosječan Hrvat godišnje popije 28 litara vina i pojede 8,5 kg ribe. Te brojke pokazuju da se po vinu nalazimo pri vrhu konzumacije, no ribe jedemo još uvijek upola manje od svjetskog prosjeka.

Unatoč nedovoljnoj konzumaciji u Hrvatskoj, ribarstvo značajno sudjeluje u izvozu prehrambenih proizvoda, i jedna je od malobrojnih gospodarskih grana s pozitivnom vanjsko – trgovinskom bilancom. Tijekom prvih 11 mjeseci 2013. svježe ribe izvezeno je za 109 milijuna dolara dok je na uvoz potrošeno 78 milijuna dolara.

Hrvatska uvozi značajne količine proizvoda male vrijednosti (haringa za uzgoj tune), a izvozi proizvode visoke tržišne vrijednosti što može biti značajna prednost u razvoju novih tržišta. Osim toga, za razvoj ribarstva EU je lani Hrvatskoj odredila iznos od 8,7 milijuna eura, za 2014. povećala ga je na 20 dok je za 2015. najavljeno čak 26 milijuna eura. 

Postavlja se stoga pitanje, kako iskoristiti ovakav potencijal u akvakulturi kako bi se izvoz još više povećao? Kako potrošnju ribe promovirati i poticati na domaćem i na turističkom tanjuru? 
Uz to, pitanje je i postoji li recept za veću proizvodnju i kakvoću vina?

Europska nam je unija  za razvoj vinogradarstva i vinarstva godišnje na raspolaganje  stavila 11,8 milijuna eura. Predstoji nam stoga zadaća brendirati i pozicionirati Hrvatsku kao vinsku zemlju na globalnoj vinskoj karti, poticanje izvoza, otvaranje novih tržišta ali, i jači prodor među domaće kupce. 

Kako Hrvatsku brendirati kao destinaciju biranih vrhunskih autohtonih vina, ali i najkvalitetnije ribe?

Odgovore na ova i mnoga druga pitanja vezano za razvoj akvakulture i vinarstva u Hrvatskoj dat će sudionici okruglog stola Riba i vino iz ciklusa Snaga hrvatske hrane, koji se održava 9. travnja u restoranu Bon Appetit.

Više o događaju i sudionicima doznajte ovdje.

Na okrugli stol možete se prijaviti ovdje.