Pandemija i potresi u netom protekloj godini poremetili su mnoge aktivnosti i planove, pa tako i proračunske. Već početkom travnja uslijedilo je prvo oveće preslagivanje državnog proračuna, a nakon rebalansa u svibnju i studenome na samom je kraju godine upriličena još jedna preraspodjela.

Uz 110 milijuna kuna preusmjerenih s proračunske zalihe u interventnu pomoć potresom stradalim područjima, dodatnih je gotovo 500 milijuna kuna njome osigurano za plaćanje obveza Ministarstvu zdravstva, odnosno HZZO-u.

U odnosu na rebalans iz studenoga pogoršala se i epidemiološka slika zbog čega su uvedena dodatna ograničenja rada i okupljanja. Ta kombinacija ne pogoduje državnoj blagajni, ali očito je rebalans ostavio prostora da se na kraju ostane u okvirima tog plana.

“Prihodi proračuna u 2020. ostvareni su nešto iznad zadnjeg plana rebalansa. Istodobno, rashode smo u okviru 5-postotne zakonske preraspodjele i tzv. Covid-preraspodjele izvršili gotovo u potpunosti, tek manji dio ostao je neizvršen. Tako će deficit biti neznatno manji od plana”, kaže potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

To znači da će na razini središnjeg proračuna manjak biti nešto manji od 24,8 milijardi kuna. Cjelovite podatke za državni proračun i opću državu imat ćemo u siječnju odnosno sredinom veljače, kaže ministar. Koji dan prije rekao je kako očekuje da će pad BDP-a biti između 8 i 9 posto, a podsjetio je i kako je na razini opće države manjak projiciran na 30 milijardi.

Kad je riječ o prosincu i potrošnji građana, istaknuo je da su prema fiskaliziranim računima neki indeksi, ponajprije u trgovini, bili na razini lanjskih, dok je npr. ugostiteljstvo imalo pad od 80 posto. Prosinačka potrošnja i prateće uplate PDV-a na državnom će se proračunu, doduše, vidjeti tek u siječnju.

Kako bilo, i trenutno dostupni podaci, zaključno s krajem studenoga, upućuju na ispunjenje godišnjeg plana za PDV kao najizdašniji izvor poreznih prihoda. U 11 mjeseci u proračun se slilo 43,2 milijarde kuna tog poreza.

To je 6,8 milijardi manje nego lani, ali za 2020. je na kraju planirano godišnje smanjenje za 8,2 mlrd. pa je za ostvarenje plana od 46,7 milijardi kuna PDV-a bio dovoljan i osjetno slabiji prosinac nego godinu prije. Do kraja studenoga ukupni su prihodi proračuna dosegnuli 119,4 milijarde kuna ili 7,3 mlrd. manje nego godinu prije.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Rashodi povećani 14,7 milijardi, na 137,8 mlrd. Mjesec dana prije kraja godine, dakle, državni proračun bio je na 18,4 milijarde kuna manjka ili 6,4 milijarde manje od plana za cijelu 2020., s tim da je izgledno da je u prosincu tempo prihoda i rashoda bio nepovoljniji nego u 11 mjeseci (-5,5% prihodi i +14% rashodi).

Na strani prihoda ni ukupni porezi očito nisu podbacili u odnosu na ažurirani plan kojim su nemalo povećani u odnosu svibanjski rebalans. Do početka prosinca poreza se slilo gotovo 67 milijardi kuna, što je 8,6 milijardi ili 11,4% manje nego u istom razdoblju godinu prije.

Zbog pada gospodarske aktivnosti i poreznih mjera potpore gospodarstvu (odgode i obročne otplate, oslobođenja plaćanja izravnih poreza i doprinosa) s manje poreznih prihoda u 2020. se i računalo. Planirani su u konačnici na 72 milijarde, a to je dostižno čak i ako su u prosincu bili za više od četvrtine slabiji nego istom mjesecu prethodne godine.

Porez na dobit

Slično vrijedi i za porez na dobit kojega je u 11 mjeseci naplaćeno gotovo 8,7 milijardi u odnosu na cjelogodišnji plan od devet milijardi.

Od doprinosa se mjesec dana prije kraja godine slilo 20,7 milijardi kuna, pa je i na toj stavci izgledno ispunjenje plana od 22,7 milijardi, što predstavlja pad za nešto više od milijardu kuna.

Među značajnijim prihodnim stavkama, kao i ranijih godina, ostvarenje plana u najvećem je zaostatku s krajem studenoga bilo na stavci Pomoći, koja se najvećim dijelom odnosi na sredstva institucija i tijela EU.

Iako je to jedna od rijetkih prihodnih kategorija koja u odnosu na godinu prije bilježi povećanje, i to za nepune tri milijarde (do početka prosinca 16,2 mlrd.), za planiranih 19,2 milijarde iz EU je u zadnjem mjesecu 2020. trebalo povući rekordne tri milijarde. Kompletirani podaci pokazat će je li i koliko prosinac ispao izašniji u pogledu europskog novca.

Na rashodnoj strani gotovo sve proračunske stavke u pandemijskoj su godini povećane. Rijetka iznimka su troškovi kamata po državnom dugu, odnosno financijski rashodi koji su manji i u usporedbi prvih 11 mjeseci (8,1 prema 8,8 mlrd.) i po planu za cijelu 2020. (8,6 mlrd.).

Međugodišnji pad, doduše, tehnički bilježe i rashodi za zaposlene, i to za čak šest milijardi (na 20,6 mlrd.), ali ne zbog stvarnog smanjenja (jer zapravo su povećani) već zbog toga što se od 2020. plaće i prateći doprinosi u osnovnim i srednjim školama knjiže na pozicijama pomoći unutar općeg proračuna. To je ujedno i jedan od glavnih razloga velikog skoka skupine rashoda Pomoći.

U 11 mjeseci ona je premašila 26,5 mlrd. kuna nasuprot 14 milijardi godinu prije, s tim da su u nju preseljene i potpore željezničkom i cestovnom prometu. Usto, pomoći obuhvaćaju npr. i rashode za sufinanciranje EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, kao i sanaciju bolnica u vlasništvu jedinica regionalne samouprave.

Pojedinačno najveća stavka, izdaci za mirovine, s krajem studenoga je premašila 38,6 milijardi, što je u međugodišnjim usporedbama porast za 1,2 milijarde. Od socijalnih naknada najveći postotni porast bilježe rashodi za nezaposlene; u 11 mjeseci na njih je otišlo 1,06 milijardi kuna nasuprot 780 milijuna prethodne godine.

Protukrizne mjere

Subvencije su, pak, zbog protukriznih mjera više nego udvostručene (13,3 prema 6,6 mlrd.), pri čemu se približno trećina odnosi na poljoprivredu (oko 4,5 mlrd. nasuprot 3,9 lani).

Dio povećanja pojedinih vrsta rashoda financira se iz izvora koji ne utječu na deficit proračuna opće države, a to su u prvom redu povećana izdvajanja iz sredstava EU za Covid-potpore poslovnom sektoru (npr. očuvanje radnih mjesta, skraćivanje radnog vremena), ali i za prvu fazu obnove nakon proljetnog potresa. One za prošlotjedne potrese, barem što se tiče europskog novca, bit će dio priče o proračunu 2021.