Oporavak potrošnje mjeren prometom u trgovini na malo nastavio se i u lipnju. U odnosu na svibanj bio je, doduše, nešto slabiji, ali u međugodišnjim usporedbama nastavljen je rast maloprodajnog prometa. Prema kalendarski prilagođenim (preliminarnim) podacima, realno je bio 0,9 posto veći, pokazuje najnovija objava državnih statističara.

U prvom polugodištu, pak, trgovci su u prosjeku zabilježili oko 2,1 posto veći realni promet. U Hrvatskoj gospodarskoj komori, međutim, ne vide osjetnije pomake potražnje pa za 2015. predviđaju rast prometa od 1%, i to dijelom zbog niske osnovice. Istodobno, punjenje proračuna sugerira bolju dinamiku potrošnje od nominalnog rasta prometa trgovine. Poreza na dodanu vrijednost slilo se u pola godine ukupno 20,2 milijarde, što je 1,4 milijarde ili 7,6 posto više nego lani, s tim da je svibanj bio oko 140 milijuna mršaviji, a lipanj je s 3,8 milijardi naplaćena PDV-a tek dohvatio lanjsku razinu.

Planom proračuna za 2015. zacrtano je 41,5 milijardi kuna PDV-a, što je pola milijarde niže od plana 2014. i isto toliko više od lanjskog ostvarenja. Iako su na bolju berbu PDV-a utjecale i neke jednokratne stavke (npr. naplata 'starog' poreznog duga), rast tih prihoda i dalje nadmašuje tempo trgovine na malo, sugerirajući među ostalim veći rast prometa u (ostalim) uslužnim djelatnostima.

No, ministar Boris Lalovac ovih se dana upravo žali na masovno skrivanje prometa u jednoj od njih: ugostiteljstvu. Poreznicima na Jadranu čak je priprijetio smjenama, premještajima, destimulacijama, pa i otkazima. Ako i uz takva eskiviranja fiskalizacije i poreznike koji "ne rade svoj posao" dinamika PDV-a zasad upućuje na  prebačaj plana za dvije, dvije i pol milijarde, nešto duboko ne štima ni s planiranjem.