Ako je suditi prema najnovijim analizama Europske komisije o održivosti javnog duga u EU, on Hrvatskoj ne bi trebao usporiti put prema euru.

U Monitoru održivosti duga EK nam predviđa, kao i za EU u cjelini, nastavak silazne putanje duga tijekom cijelog desetljeća, barem u osnovnom scenariju. Do 2030. u Hrvatskoj ga vidi na 50% BDP-a ili 20-ak postotnih bodova niže nego danas.  Na razini cijele EU bazni scenarij (bez promjene fiskalne politike) za 10 godina predviđa pad udjela duga u BDP-u sa 80 na 70%, s tim da se samo u Italiji, Finskoj i Rumunjskoj očekuje povećanje.

U prve dvije zemlje predviđa se tek blagi porast (u Italiji sa 137 na 140 posto BDP-a, a u Finskoj sa 59 na 62%), dok kod Rumunjske analiza sugerira skok s manje od 40 na čak 90% BDP-a. Rizici fiskalne i održivosti duga u kratkom roku u cijeloj EU ostaju niski, iako su europska i svjetska ekonomija usporile, a računa se da će trgovinske tenzije, usporavanje Kine i slabi pomaci produktivnosti i u iduće dvije godine determinirati rast. Ipak, uz izgledan nastavak razdoblja niskih kamata, EK računa da će se i bez promjena fiskalne politike dug nastaviti smanjivati. 

U srednjem i dugom roku rizici se, osim Rumunjske i Italije, ocjenjuju visokim i za Francusku, Španjolsku, Portugal. Za Hrvatsku su i na srednji i dugi rok klasificirani u niske. Na tom je tragu i udjel kratkoročnog duga RH (4,6%) te udjel javnog duga koji drže stranci (36,7%), dok nam je valutna izloženost kao ne-članici eurozone iznadprosječna (75%).  No, obuhvat javnog duga unutar EU nije posve usporediv. To vrijedi i za potencijalne obveze.

A zbog strukturnih obilježja različita je i osjetljivost na "bočne udare". Podsjetnik na to kod nas su trenutno dvije aktualne prijetnje za državnu blagajnu. Jedna je problem liječničkih potraživanja za prekovremene sate, težak navodno 1,5 mlrd. kuna, što je novi ministar zdravstva Vili Beroš najavio kao svoj prvi izazov. Potencijalno i veći udar (oko 1,8 mlrd.) mogle bi potaknuti presude po pilot tužbama koje su javni službenici pokrenuli zbog nepovećanja osnovice plaća u 2016. Usto, proračunu i putanji duga iz prikrajka prijeti i nekoliko krupnih arbitražnih sporova.