Tijekom posljednjeg desetljeća većina zemalja Srednje i Istočne Europe (SIE) zabilježila je kumulativni realni rast produktivnosti u dvoznamenkastim brojkama, poručuju analitičari Erstea u svojoj srpanjskoj analizi.

Što je još važnije, realni dobici produktivnosti premašili su realni rast troškova rada u većini zemalja SIE-a.

Troškovna prednost

Rast produktivnosti dio je obrasca konvergencije, ali još uvijek postoji prostor za sustizanje. Relativna konkurentnost je netaknuta jer troškovi rada ostaju niži u usporedbi s EU27. Drugim riječima, regija SIE i dalje nudi troškovnu prednost, tj. niske troškove rada u usporedbi s razinom produktivnosti.

Iz te perspektive Rumunjska ostaje idealna: niski troškovi rada u usporedbi s pristojnom razinom produktivnosti u odnosu na prosjek EU-a. Rad, kapital i tehnologija ključni su elementi klasične proizvodne funkcije. Promatramo ta tri elementa kako bismo vidjeli postoji li još uvijek potencijal rasta koji proizlazi iz svakog od njih.

“Što se tiče rada kao elementa proizvodne funkcije, negativan utjecaj smanjenja radne snage može se ublažiti samo višim stopama sudjelovanja (starije osobe i ženska radna snaga) ili povećanom produktivnošću (korištenje umjetne inteligencije). Glede akumulacije kapitala, zalihe kapitala u regiji ostaju relativno niske.

Zemlje Srednje i Istočne Europe (SIE) još uvijek bi mogle kapitalizirati veća ulaganja i bržu akumulaciju kapitala jer je kapitalna zaliha po zaposleniku i dalje relativno niska. Nadalje, prepoznajemo prilike za regiju u brzom usvajanju novih tehnologija. Iako su izdaci za istraživanje i razvoj u regiji niži u usporedbi sa Zapadnom Europom, inovacije su raznolike”, poručuju iz Erstea.

Češka i Slovenija izdvajaju najveći udio ukupnih investicijskih izdataka za nove proizvode ili procese, prema Istraživanju ulaganja EIB-a za 2024. godinu. Strategija brzog usvajanja može pomoći u održavanju visokog rasta s ograničenim intenzitetom istraživanja i razvoja, kao što je bio slučaj u posljednjem desetljeću.

Općenito, slika većeg realnog rasta produktivnosti u usporedbi s povećanjem troškova rada prisutna je svugdje, osim u Hrvatskoj i Rumunjskoj. Rumunjska ostaje idealna, iako je jedina zemlja u kojoj su realni troškovi rada najviše rasli u posljednjem desetljeću i nedavno, dok su dobici produktivnosti bili manji od povećanja troškova rada.

nije znanstvena fantastika

180 uređaja povezano u jedan sustav: U Zagrebu možete vidjeti kako izgleda dom koji misli umjesto vas

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Srednja Europa je proglašena središtem automobilske industrije, ali treba dodatno ulagati u pogone za proizvodnju električnih vozila i razvoj potrebne infrastrukture za punjenje.

“Nužnost povećanja obrambenih izdataka diljem Europe nudi obrambenom sektoru priliku da podrži gospodarski razvoj u regiji u nadolazećim godinama. Iako je veličina obrambenog sektora manja u usporedbi s automobilskim sektorom, posebno u srednjoj i istočnoj Europi, dinamičan porast proizvodnje povezan s vojnim sektorom mogao bi postati pokretač rasta u bliskoj budućnosti”, smatraju u Ersteu.

AI i produktivnost

Zelena tranzicija bit će povezana s visokim investicijskim potrebama u regiji, s obzirom na to da gospodarstva srednjoistočne Europe ostaju energetski intenzivna. Trenutačno se visoki troškovi energije smatraju preprekom ulaganjima i opterećuju konkurentnost. Stoga će rješavanje rastućih cijena energije biti ključni izazov.

Hrvatska loše stoji u kontekstu korištenja tehnologija, prije svega umjetne inteligencije, koje mogu poboljšati produktivnost. Korištenje umjetne inteligencije postalo je široko rasprostranjeno.

“AI treba promatrati kao komplementarni faktor na tržištu rada, posebno ako demografski trendovi ostanu nepovoljni. Početni nalazi sugeriraju da bi AI mogla povećati produktivnost, omogućujući brže i učinkovitije obavljanje posla. Za razliku od robotizacije, AI i druge tehnologije ne automatiziraju poslove u cjelini, već samo neke vještine i sposobnosti unutar poslova”, zaključuju u Ersteu.