Kao što je to jesenas najavio potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju Shigeo Katsu na godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke u Singapuru, Regionalni ured Svjetske banke u Hrvatskoj upravo se zatvara, a njegov dosadašnji direktor Anand K. Seth danas odlazi u Washington. To znači da će Svjetska banka zadržati u Hrvatskoj samo ured zadužen za Hrvatsku što se interpretira uobičajenim potezom za zemlje u kojima će se iznos i broj zajmova znatno smanjivati u skladu s pristupanjem Europskoj uniji.

Nastavak suradnje
Zasad još nije poznato tko će obnašati dužnost country direktora za Hrvatsku od 1. siječnja 2007., no u međuvremenu na čelu ureda Svjetske banke za Hrvatsku bit će Herman von Gersdorff, koji danas stiže u Zagreb. U predstojećem restrukturiranju svojih ureda Svjetska banka planira najvjerojatnije već polovicom iduće godine ustrojiti novi regionalni ured u čijoj će nadležnosti biti i Hrvatska u društvu s novim članicama EU, Rumunjskom i Bugarskom, no kao potencijalno središte tog Regionalnog ureda, ako se odluče za decentralizirani pristup, spominje se Bukurešt. Navodno su i Rumunjska i Bugarska u razgovorima s predstavnicima SB-a iskazale zanimanje za nastavak čvršće suradnje u idućim godinama jer ulaze u Uniju kao najsiromašnije članice. Odlazak Ananda Setha posebna je prilika za ocjenu reformskih nastojanja Sanaderove vlade, a dojam je da Svjetska banka nije previše kritična prema hrvatskoj administraciji osim u dijelu u kojem kasni PAL II jer dugo traju pregovori o 150 milijuna eura za provođenje reformi zdravstva, javne uprave i mirovina. Iako Svjetska banka očekuje da će Vlada određenim potezima intenzivnije kreirati povoljno okruženje kako bi omogućila privatnom sektoru da preuzme od države ulogu pokretača razvoja, pa preporučuje ambicioznije stope gospodarskog rasta od 6 do 8 posto jer rastom po stopi od 4 posto Hrvatskoj bi trebalo 20 godina da dostigne prosjek EU, čini se da se takve aktivnosti od Vlade ne očekuju u 2007. U tom se kontekstu najvišom ocjenom tretira hrvatska razvojna strategija do 2009., autorice Martine Dalić, kao dokument koji nije skup želja, nego sadrži respektabilan akcijski plan za ostvarenje ciljeva.

Privatizacijski prihodi
Na popisu očekivanja Svjetske banke u izbornoj godini nalaze se nastavak započetih reformi zdravstva i visokog školstva i obrazovanja, završetak privatizacije i smanjenje državnih potpora, a reforma državne uprave prebacuje se na postizborno vrijeme. Pritom drže da je u predloženi državni proračun za 2007. ugrađen određeni rizik zbog pretjeranog oslanjanja na veće privatizacijske prihode s čime Hrvatska ima lošija iskustva, a izostaje smanjenje proračunskih rashoda.

Iznenađeni brojem siromašnih HrvataČini se da je Svjetska banka najviše iznenađena rezultatima nedavno provedene studije siromaštva koja otkriva da čak 11 posto građana Hrvatske živi ispod granice siromaštava čiji prag iznosi 22.000 kuna godišnje po građaninu, a pritom je nevjerojatan podatak da državi treba tek 0,9 posto proračuna da iskorijeni siromaštvo.