Kompletirani izračuni inflacije za ožujak više-manje su potvrdili nedavno objavljenu “flash” procjenu koju državni statističari od ove godine objavljuju netom po isteku mjeseca. Točnije, rast potrošačkih cijena ispao je malo viši nego što su pokazivale prve procjene.

Na mjesečnoj razini cijene su u prosjeku porasle 0,9 posto (prva procjena bila je 0,8%), a tome su naročito pridonijela poskupljenja odjeće i obuće. U međugodišnjim usporedbama proizvodi i usluge za osobnu potrošnju krajem prošlog mjeseca bile su za 10,7, a ne 10,6 posto više nego godinu dana prije.

Unatoč mjesečnom porastu, godišnja stopa time je nakon rekordnih 13,5 posto zabilježenih u studenome već četvrti uzastopni mjesec usporila. Tome je u prvom redu kumovao bazni efekt, budući da je iz međugodišnjih računica “ispao” lanjski skok cijena energenata, koji je uslijedio s početkom ruske agresije na Ukrajinu.

Tako su cijene prijevoza u odnosu na lanjski ožujak porasle najblaže; više su samo 0,3 posto. Nasuprot tome, detaljna slika pokazuje da najveći godišnji porast bilježe cijene u kategorijama restorana i hotela te hrane i bezalkoholnih pića (po 17,4 posto).

Doprinos cijena hrane u potrošačkoj košarici trebao bi se početi postupno smanjivati, kažu analitičari RBA/S. B. Babić/PIXSELL

Dvoznamenkastu stopu rasta bilježi i kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (14,1 posto), a tek nešto manjih 13 posto u prosjeku je poskupjela skupina pokućstva, opreme za kuću i održavanje kućanstva. Cijene odjeće i obuće veće su u prosjeku za nešto manje od deset posto (9,4%), rekreacija i kultura za osam, a u kategoriji zdravlja šest posto…

Promatrano po glavnim komponentama indeksa, rast kod hrane, pića i duhana usporio je na 15,4 posto, industrijski neprehrambeni proizvodi (bez energije) u prosjeku su 9,7 posto skuplji, usluge 8,2 posto, a energija, 7,4 posto, pokazuju DZS-ovi podaci.

I uz recentno slabljenje cjenovnih pritisaka inflacijski je diferencijal u odnosu na ostatak eurozone značajan (naša je već mjesecima između tri i četiri postotna boda viša), mnogi analitičari blago spuštaju prognoze u pogledu inflacije na razini cijele 2023. Prosječne prognoze za Hrvatsku kreću se oko 6,5 posto, pri čemu bi krajem godine stopa mogla usporiti prema tri posto.

Usporedno s tim predviđanja realnog gospodarskog rasta mnogi korigiraju naviše, a reviziju projekcija BDP-a u tom smjeru najavio je za ovaj tjedan i ministar financija Marko Primorac. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca svoja su očekivanja već prilagodili nešto boljem ekonomskom okruženju nego što se donedavno činilo.

No, ako je suditi prema ministrovim najavama, službene procjene Vlade optimističnije su od HUP-ove prognoze o 1 posto realnog rasta. Kad je riječ o inflaciji, u Udruzi poslodavaca ističu kako su inflatorni pritisci kod nas u prvome kvartalu nešto slabiji u odnosu na prosjek euro područja ponajprije zbog manjeg rasta cijena hrane i pića, ali i mjesečnih kretanja cijena usluga.

Određene razlike u tim usporedbama proizlaze i iz utjecaja Vladina paketa pomoći usmjerena na građane i gospodarstvo koji je s početkom ovog mjeseca prolongiran uz određene manje modifikacije. Među važnijim sastojcima tog paketa je produljenje ograničenja cijene električne energije do kraja rujna, a kod cijene plina do kraja prvog kvartala iduće godine.

Razina usklađenosti
Time je i dalje odgođeno usklađivanje cijena s tržišnim uvjetima, a kako primjećuju analitičari Raiffeisen banke, najnižu razinu usklađenosti imaju upravo cijene energije. “Cijene energije u Hrvatskoj bile su 2021. na 61 posto prosjeka EU, a tijekom prošle godine porasle su 19,2 posto, što je niže za 16 postotnih bodova u odnosu na prosječni rast u Uniji”, ističu.

Christine Lagarde/SHUTTERSTOCK

S druge strane, kažu, cijene hrane, koje čine više od petine potrošačke košarice, u usporedbi s prosjekom EU već su premašile prosječne razine cijena hrane i bezalkoholnih pića na jedinstvenom europskom tržištu. Doprinos cijena hrane u potrošačkoj košarici trebao bi se početi postupno smanjivati.

Iako i u RBA-u sada očekuju za 2023. nešto nižu stopu inflacije nego donedavno, ne isključuju mogućnost da se inflatorni pritisci u narednim mjesecima pokazati i ustrajnijim nego što se to danas očekuje na tržištima.

Ukratko, prognoze su i dalje izložene raznim negativnim rizicima. Posustajanje inflacije u 2023. u HUP-u također pripisuju nizu faktora: od baznog efekta do činjenice da je vlada zamrznula cijene energenata, a svojim mjerama zahvatila je i dio prehrambenih proizvoda.

Usto, kažu, snažan pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u eurozoni sugerira znatno nižu uvoznu inflaciju, a u drugoj polovici godine izgledan je i pozitivan utjecaj normalizacije dobavnih lanaca i kretanja cijena energenata na postepeno splašnjavanje rasta cijena.

Sve to ipak ne znači da je visoka inflacija i obuzdana, a u tom smislu trenutno se najviše upire prstom u temeljnu stopu inflacije. Prema preliminarnim procjenama, ona je u ožujku na razini eurozone dosegnula novu rekordno visoku razinu od 5,7 posto godišnje.

Tako je i čelnica Europske središnje banke Christine Legarde s podosta opreza ovih dana začinila poboljšane globalne gospodarske izglede u odnosu na kraj prošle godine. Poboljšanju izgleda, kaže, pridonosi postupno ublažavanje globalnih uskih grla u opskrbi, pad cijena energije i oporavak kineskog gospodarstva nakon ukidanja mjera povezanih s pandemijom.

Oprez u ECB-u
”Globalna inflacija također je u padu otkad je prošlog ljeta dosegla vrhunac, ali izgledi za oporavak globalnog gospodarstva i dalje su krhki zbog neprestane neizvjesnosti potaknute neopravdanim ratom Rusije protiv Ukrajine te mogućnosti da se ponovno pojave pritisci na globalnim tržištima energije i hrane, što bi dovelo do ponovnih skokova cijena i veće inflacije”, poručila je čelnica ECB-a, još jednom podsjećajući i kako otporna tržišta rada i snažan rast plaća, posebno u naprednim gospodarstvima, sugeriraju da su temeljni inflatorni pritisci i dalje jaki.