Iako su neki ekonomski pokazatelji koji se objavljuju mjesečno upućivali da će zadnji kvartal 2023. biti u znaku ubrzanja gospodarske aktivnosti, procjena Državnog zavoda za statistiku o 4,3 posto realnog rasta u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine premašila je većinu očekivanja. To je i ponajveća stopa rasta kvartalnog BDP-a u EU.

Time je na razini cijele godine godpodarski rast dosegnuo 2,8 posto, što je druga najveća stopa u Uniji (višu bilježi samo Malta). To je ujedno i treća godina zaredom da je Hrvatska dinamikom BDP-a pri vrhu EU ljestvice.

U izbornoj godini pozitivno intonirane vijesti Vlada ne propušta isticati. Tako i ministar financija Marko Primorac nije propustio podijeliti najnovije podatke o BDP-u (ali i o uspješnom okončanju još jednog izdanja tzv. narodnog trezoskog zapisa) s okupljenima na jučerašnjem skupu Udruženja stranih ulagača.

Riječ je o predstavljanju sedmog izdanja njegove Bijele knjige s pratećim preporukama za poboljšanje poslovne i investicijske klime u Hrvatskoj, ovaj put pod radnim nazivom “Konkurentnost Hrvatske nakon dovršetka procesa europskih integracija: novo poglavlje”.

Primorac se tek kratko referirao na neke od preporuka koje se izravno odnose na njegov resor, u prvom redu vezano uz poreznu politiku. Podsjećajući na niz vanjskih šokova od pandemijske 2020. naovamo, istaknuo je kako je u danim okolnostima Vladina politika socijalno-tržišnog gospodarstva zahtijevala i značajne državne intervencije kroz nekoliko paketa mjera teških ukupno 7,2 milijarde eura.

Ipak, ministar smatra da Hrvatska danas u usporedbama porezne konkurentnosti danas stoji solidno pa je usput de facto odbacio jednu od ukupno 43 preporuke Bijele knjige – koja se odnosi na prijedlog da se porez na dobit za velika poduzeća smanji sa sadašnjih 18 na 15 posto (za manja je 10 posto). Naime, u dogledno vrijeme to nije dio planova ostane li aktualna Vlada u poziciji upravljanja državom i nakon izbora.

Kad je riječ o oporezivanju dohodaka, pak, preporuke stranih ulagača više ciljaju na veće dohotke. Za stope tog poreza Vlada odnedavno definira raspon dok konkretnu visinu određuju lokalne jedinice, a Primorac je u vezi s tim podsjetio da više od polovice građana danas uopće nije u tim poreznim škarama. Kod niže stope, kaže, vjerojatno ima prostora za određene korekcije, a vezano uz  višu stopu napominje kako ona zahvaća svega 0,4 posto poreznih obveznika.

Na predstavljanju Bijele knjige 2024. Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj ističe da nam trebaju politike i mjere za daljnje unaprjeđenje poslovne klime i i privlačenje velikih privatnih investicija/E. Elveđi/PIXSELL

DIZAJN BUDUĆNOSTI

Od ideje do utjecaja: Kako obrazovanje u dizajnu stvara generaciju vizualnih inovatora

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

Kako bilo, s iznadprosječnim gospodarskih rastom u prošloj godini računa se da je Hrvatska dosegnula stupanj razvoja od 75 posto prosjeka EU. I ove godine prognoze za Hrvatsku osjetno su više nego u ostatku EU i eurozone. Prema Vladinim projekcijama, u 2024. se ponovno računa s rastom od 2,8 posto. Sve, dakle upućuje na daljnju realnu konvergenciju odnosno smanjenje razvojnog zaostatka za prosjekom EU.

Još neko vrijeme osobna potrošnja i izdašni priljevi novca iz europskih fondova (uz “redovne”, tu je do 2026. i Fond za oporavak i otpornost) bit će solidni oslonci za moguće iznadprosječne stope rasta (BDP), ali to nas razvojno može dovesti do npr. 77 do 78 posto prosjeka Unije. Za više od toga – primjerice, 90 posto prosjeka, gdje su danas recimo Slovenija ili Češka, potrebno je jačati druge oslonce rasta. “Sadašnji model rasta ne može biti dugotrajan, on ne može garantirati dovoljno brz rast produktivnosti”, istaknuo je na predstavljanju Bijele knjige Velimir Šonje, vlasnik Arhivanalitike i autor analitičke podloge najnovije Bijele knjige.

Motor osobna potrošnja
Međugodišnji rast BDP-a od 4,3 posto u četvrtom kvartalu malo je iznad očekivanja, kaže, ali to je i dalje vrsta rasta kakvu već imamo neko vrijeme”, utemeljena prije svega na osobnoj potrošnji i rastu plaća s jedne te smirivanju inflacije s druge strane, uz priljev novca iz europskih fondova i investicija.

Kao dugoročnije rješenje Bijela knjiga zagovara jačanje sprege između izravnih stranih ulaganja i izvoza. Drugim riječima, poticanje privatnih investicija koje su naglašenije usmjerene ka rastu produktivnosti i izvozu. Time bi se stvorila trajna osnova održiva rasta za vrijeme u kojemu europski fondovi neće biti toliko izdašni i značajni.

“Ulaskom u europodručje i Schengen, Hrvatska je zaključila svoj put eurointegracija. One su stvorile pozitivne učinke na dva glavna načina. Jedinstveno tržište EU potiče rast izvoza i inozemnih izravnih ulaganja, a nepovratna europska sredstva omogućuju javne investicije u digitalizaciju, istraživanja i razvoj te reforme uz očuvanje financijske stabilnosti. Predstojeće pristupanje OECD-u jedinstvena je prilika za otvaranje novog poglavlja razvoja”, ističe Burak Baykan, predsjednik Udruženja stranih ulagača.

Hrvatskoj trebaju politike i mjere za daljnje unaprjeđenje poslovne klime i privlačenje velikih privatnih investicija. Da bi se to dogodilo, kaže, treba što prije otkloniti ključna ograničenja, a to su skučena ponuda i obrazovanje koje nije prilagođeno gospodarstvu koje može stvarati visoku dodanu vrijednost, tj. visoku produktivnost i plaće po zaposlenom.

 

Šonje: Sadašnji model rasta ne može biti dugotrajan, on ne može garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti

Lista s 43 preporuke
Isto tako, velik iskorak potreban je u području kvalitete regulative i učinkovitosti javne administracije, ističe Baykan. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Hrvoje Bujanović podsjetio je na neke poteze Vlade u smjeru administrativnih i parafiskalnih rasterećenja. Prema akcijskom planu, naime, do kraja 2025. predviđene su mjere čiji efekti se procjenjuju na 265 milijuna eura smanjenja tog tereta.

Među 43 preporuke Bijele knjige su, primjerice, jače privlačenje investicija u poduzeća s visokom dodanom vrijednošću (s višim plaćama i učincima na izvoz). Zagovara se i brži prijelaz mladih u svijet rada i dulji ostanak iskusnih, zaoštravanje uvjeta za prijevremenu mirovinu. Isto tako, jedna od preporuka je i poticanje privatnih ulaganja u zdravstvenu i socijalnu skrb zbog posrednih učinaka na veću stopu zaposlenosti žena zrele dobi.

Nadalje, Udruženje stranih ulagača predlaže uvođenje individualnih poreznih olakšica u godišnji obračun poreza na dohodak za troškove cjeloživotnog obrazovanja, kao i profesionalizaciju i depolitizaciju u upravljanju državnim poduzećima, uz identifikaciju viškova zaposlenih i prekvalifikacije. 

Za privlačenje povratnika predlažu dodatne poticaje za poduzeća koja razrade program ciljanog zapošljavanja povratnika. Vezano pak uz strane radnike razdoblje u kojem se radna dozvola za njih veže uz poslodavca skratili bi sa 5 na 3 godine.

Poticaji i kroz doprinose

Dio preporuka odnosi se i na sveučilišta; preporučuju internacionalizaciju programa, ali i npr. veći porezno priznati odbitak za donacije obrazovnim institucijama. Isto tako, zagovaraju povećanje udjela izdataka za R&D na 1,5% BDP-a kroz poticaje za tvrtke koje ulažu i stvaraju inovativne ekosustave. Za novootvorena visoko plaćena radna mjesta u Udruženju stranih ulagača drže da bi trebalo privremeno “kaskadno” (ovisno o visini plaće) umanjiti stopu socijalnih doprinosa .

Inače, poduzeća pod inozemnom vlasničkom kontrolom u prosjeku su veća, produktivnija, profitabilnija, više izvoze i isplaćuju znatno veće prosječne plaće, ističe Šonje. U odnosu na ukupan broj zaposlenih u sektoru poduzeća njihov udjel je oko 18 posto. Promatraju li se samo značajnija poduzeća, s više od milijun eura prihoda (takvih je više od 12.700), poduzeća s inozemnim vlasnicima zapošljavaju  27 posto, dok njihov udjel u dodanoj vrijednosti, prihodu i izvozu znatno premašuje 30 posto.

Usto, više od polovine prodajnih prihoda ostvaruju na stranim tržištima, a posječne neto plaće u njima su 50-60 posto veće od prosjeka za veća poduzeća u Hrvatskoj. Sve u svemu, ta su poduzeća, prema Šonji, ključna u procesu internacionalizacije gospodarske strukture na jedinstvenom tržištu EU kojom se povećavaju i izgledi za dostizanje prosjeka životnog standarda Unije.