Iz dana u dan uvelike se raspreda kako bi na kraju mogao izgledati trgovinski rat na relaciji SAD-a i Europske unije te kakve bi posljedice pripetavanja carinama mogle biti za buduću robnu razmjenu i gospodarstvo EU, ali što izravno što (više) posredno i hrvatsko. No, čini se da već mahanja njima nisu bez utjecaja na dinamiku vanjskotrgovinske razmjene. Računa se da su najave carina dijelom pridonije tome što je na kraju prošle i na početku ove godine pojačan i izvoz i uvoz pojačan.

Tako je u prosincu vrijednost izvoza dobara na godišnjoj razini ubrzao na gotovo 12,7 posto, uz rast uvoza ne gotovo šest posto, a prema preliminarnim podacima državnih statističara za siječanj, u prvom ovogodišnjem mjesecu izvoz je bio devet, a uvoz 9,6 posto veći nego u istom lanjskom mjesecu.

Pita li se ekonomiste, rast uvoza dijelom se može pripisati i dalje snažnoj domaćoj potražnji, ali dijelom su tome zasigurno kumovala i nastojanja poslovnog sektora da stvori određene zalihe robe prije prijetećeg uvođenja carina. Ostaje primijetiti i da je, primjerice, na strani uvoza u siječnju onaj iz zemalja EU u godišnjim usporedbama povećan tek neznatno, za 0,4 posto, dok je iz nečlanica bio za čak 51 posto veći nego u istom lanjskom mjesecu.

Godišnje stope rasta ukupnog izvoza i uvoza u prosincu i siječnju svakako su osjetno veće od ostvarenih na razini cijele prošle godine u kojoj je prema jučerašnjoj objavi državnih statističara vrijednost izvoza porasla za 4,8, a uvoza za 5,8 posto.

Time je naviše korigirana nešto ranije objavljena preliminarna procjena za 2024., o 4,6 posto rasta na strani izvoza i 5,4 posto kod uvoza. Pritom treba reći i da su ostvarene stope rezultat znatno dinamičnijih izvozno-uvoznih kretanja u drugoj polovini godine u odnosu na prvo polugodište.

U apsolutnim vrijednostima, ukupan izvoz dosegnuo je 24 milijarde eura, dok je uvezeno dobara za 41,9 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit time je, prema privremenim rezultatima dosegnuo nešto manje od 18 milijardi eura ili oko milijardu više nego godinu prije, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,3 posto – što je najniža razina od 2009.

Stagnacija prema EU
Lani je izvoz na tržišta EU više-manje bio u znaku stagnacije; povećan je za svega 0,7 posto, dok je na ostala tržišta porastao za više od 13 posto. Za dobar dio ukupnog povećanja vrijednosti izvoza zaslužan je rast izvezene robe u Bosnu i Hercegovinu koji je u odnosu na prethodnu godinu povećan za 17 posto.

Veća vrijednost izvoza na kraju je ostvarena samo s Njemačkom i Italijom, s tim da je u Njemačku izvoz porastao za nepunih dva posto, dok je u Italiju bio za oko dva posto manji nego godinu prije. Promatra li se unutarnje tržište EU u desetak država članica izvoz je smanjen, a među njima su, primjerice i Austrija i Mađarska. Istovremeno, rastom izvoza stršila je Slovačka, u koju je izvezeno više nego duplo veća vrijednost dobara.

Upravljanje rizicima

Je li svaki rizik prilika? Kako prepoznati potencijal u izazovima i potaknuti poslovni razvoj

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost

Najveći apsolutni rast izvoza zabilježen je pak u djelatnostima rudarstva i vađenja, proizvodnji naftnih derivata te farmaceutskoj industriji koja bi s obzirom na njezin udjel u hrvatskom izvozu u SAD mogla biti među sektorima koji bi uvođenjem carina bili (direktno) najpogođeniji.

Inače, hrvatski izravni izvoz u SAD predstavlja samo nekoliko postotaka hrvatskog ukupnog izvoza, ali računa se da bi indirektne, preko potražnje glavnih vanjskotrgovinskih partnera mogle bi biti veće.

Nastavak snažne potražnje
Ekonomski analitičari računaju pak da će se snažna domaća domaća potražnja vjerojatno nastaviti odražavati na dinamiku uvoza roba. S druge strane, kao ističu u Raiffeisen banci, na rast vrijednosti izvoza roba značajan utjecaj ima i kolebljivost u energiji, a iako je u 2024. zabilježio bilježi blag oporavak ukupan rast vrijednosti izvoza skromniji od uvoza roba.

K tome, uz već visoku bazu kod uvoza, izgledan je i nastavak relativno blagog produbljivanja manjka u robnoj razmjeni. Ostaje vidjeti hoće li vanjska potražnja koliko-toliko ojačati, što bi svakako povoljno utjecalo na na izvoz robe. Potencijalne protekcionističke mjere u međunarodnoj trgovini i još uvijek prisutne geopolitičke napetosti čine se kao glavni čimbenici koji bi znatno mogli djelovati na trendove u trgovinskoj razmjeni, zaključuju u RBA-u.

Ipak, u prevladavajuće tmurnim izgledima u pogledu trgovinskog rata, i ovih dana nekoliko hrvatskih izvoznih perjanica izvještava o značajnim novougovorenim poslovima. Iz AD Plastik Grupe ovaj su tjedan priopćili da su ugovorili posao s novim kupcem za europsko tržište, s očekivanim prihodima od 126,8 milijuna eura u predviđenom 10-godišnjem razdoblju trajanja projekta.

Radi se, kažu, o novom proizvođaču na europskom automobilskom tržištu koji će proizvoditi luksuzne električne automobile na tehnološki najnaprednijoj baterijskoj platformi. Isto tako, i iz Končara su se ovaj tjedan pohvalili novim ugovorom, i to za izgradnju transformatorske stanice u Švedskoj, a vrijednost tog ugovora je oko 18,4 milijuna eura.