Magistralni plinovod Pula – Karlovac postavljen je i spojen u cijelosti. Do kraja listopada trajat će ispitivanje ispravnosti cjevovoda koji će hrvatskim građanima prve pošiljke sjevernojadranskog plina isporučiti početkom ogrjevne sezone. Zaključak je to jučerašnje sjednice Povjerenstva za plinofikaciju Hrvatske održane u poslovnoj zgradi Plinacra, nakon koje je premijer Sanader sustavom za daljinsko upravljanje SCADA pustio u rad magistralni plinovod Kutina – Slavonski Brod. Sanader je potvrdio da Vlada ozbiljno razmatra mogućnost razdvajanja skladišta plina Okoli iz Ine u posebnu tvrtku, što će se dogoditi prije početka druge faze privatizacije Ine, znači prije inicijalne javne ponude.

Lokacija za LNG
– S obzirom na liberalizaciju energetskog tržišta koju ćemo ulaskom u Europsku uniju morati prihvatiti, razmatramo i mogućnost širenja skladišta plina Okoli gradnjom skladišta Okoli 2 istoga kapaciteta od 500 milijuna kubika plina, ali i gradnju potpuno novog skadišta u Beničancima, koje bi s kapacitetom od dvije milijarde kubika bilo regionalnog karaktera te bi moglo opskrbljivati i Srbiju te BiH – kazao je Sanader te ponovno istaknuo nužnost LNG terminala. Kazao je da su njegova lokacija, utjecaji na okoliš i sigurnost lokalnog stanovništva zadatak Vladina povjerenstva, koje bi odgovore na ta pitanja trebalo dati do kraja ove godine. “Po meni, neka bude bilo koja lokacija u Hrvatskoj, samo da se terminal sagradi. Inzistirat ću na startnoj jednakosti svih mogućih lokacija i uopće me ne zanima je li LNG konzorcij s početka devedesetih tada kao najbolju odabrao Krk. Želim da se sve moguće lokacije preispitaju ponovno – bio je odriješit Sanader. Član Uprave Ine, akademik Mirko Zelić, osvrnuo se na tehnološki doseg Inina projekta Sjeverni Jadran, iz čijeg se podmorja plinovod Pula – Karlovac opskrbljuje tim energentom.
”Od pet Ininih platformi koje su u tom dijelu Jadrana postojale do kraja 2005. godine, do danas je sagrađeno još osam platformi, koje su umrežene s više od 300 kilometara poveznih plinovoda. S ovom gradnjom Hrvatska se svrstala među rijetke zemlje u Europi koje imaju 70 posto vlastitog, a samo 30 posto uvoznog plina”, kazao je Zelić zaključivši da će do kraja 2010. Ina u sjevernom Jadranu imati 20 plinskih platformi. Što se novih područja plinofikacije tiče, stav Povjerenstva je da bi magistralni plinovod, nakon što u drugoj fazi plinofikacije dođe do Splita, morao ići do Dubrovnika, pa je Sanader naručio izradu analize opravdanosti plinofikacije južne Dalmacije, Bosne i Hercegovine i susjedne Crne Gore. Premijer je kazao da drži kako je gradnja magistralnog plinovoda nužna za razvoj gospodarstva i bolji standard svih građana u regiji.

Plinski koncesionari
“Primjerice, Istarska županija potpisala je koncesijski ugovor za distribuciju plina u južnoj Istri. To znači da će veliki potrošači poput Uljanika ili tvornice stakla u Puli već iduće godine koristiti plin iz plinovodnog sustava Pula – Karlovac, čiji će plin od postojećeg gradskog biti jeftiniji oko pedeset posto. Ugovor je vrijedan 35 milijuna eura, potpisan je na 30 godina, a Istarska županija je dokapitalizacijom 3,5 milijuna kuna započela plinofikaciju Istarskog poluotoka”, kazao je Sanader. Isto se odvija, dodao je, i u Primorsko-goranskoj županiji, dok će se Rijeka na novi plinovod priključiti još ove godine. Najdalje je u pripremi plinofikacije“, zaključio je premijer, otišla Zadarska županija, koja će već krajem godine odabrati koncesionara za gradnju plinovodnog sustava.
”Nije sve gotovo gradnjom magistralnih plinovoda, tu plinofikacija tek počinje. Stoga apeliram na sve, župane, načelnike Općina i gradonačelnike da podupru gradnju lokalnih mreža te predlažem da stanje plinofikacije na području pojedinih županija bude tema iduće sjednice Povjerenstva, da vidimo vidimo jesu li župani raspisali natječaje za koncesije i izgrađuju li distribucijske mreže”, završio je Sanader.

Sustav SCADA izrađen u Končaru

Sustav za daljinski nadzor plinovoda SCADA djelo je stručnjaka iz Končara. Sustav je projektiran na način da transportni sustav poveže preko daljinskih stanica kroz komunikacijski sustav optičkog kabela i mikrovalnih linkova čime se ostvaruju najviši standardi sigurnosti i zaštite okoliša.