Presuda Suda EU, u povodu instituta prethodnog pitanja u sporu rumunjske dužnice kredita u francima, potvrdila je smjer u kojem ide pravosuđe EU: banka za kredite u stranoj valuti mora dužniku pružiti dovoljno informacija kako bi donio razboritu odluku.

U suprotnom je ništetan. Što to znači za procese oko hrvatskog "slučaja franak" obrazlagale su jučer involvirane strane, ali i stručnjaci. Dok Hrvatska udruga banaka ustraje na stavu da su odredbe o valutnoj klauzuli u CHF-u jasne i razumljive, te se ne ispunjavaju preduvjeti za ispitivanje njihove poštenosti, kao i da banke u vrijeme odobravanja kredita nisu mogle predvidjeti kretanje tečaja, Udruga Franak smatra da se presudom otvaraju vrata proglašenju ništetnosti svih kredita u CHF-u.

"Izuzetno je povoljna za potrošače i nadam se da će utjecati na odluku Vrhovnog suda. Nije bilo dovoljno reći da franak može rasti i padati, nego da je možda i 100 puta veći rizik od eura te da HNB štiti tečaj kune u odnosu na euro, ali ne i franak. To je možda trebalo staviti i u ugovor, što je ovaj sud i potvrdio", istaknuo je jučer Denis Smajo, aktivist Franka. Saborski zastupnik Snage Goran Aleksić dužnike je uputio da tužbama traže ništetnost ugovora, pozivajući se na presudu. Pravorijek će dati hrvatsko pravosuđe, a kakav bi mogao biti objasnio je stručnjak za EU pravo Goran Selanec.

"Kad iskombinirate dva testa, transparentnosti i poštenosti, krediti nisu nepošteni i mogli su biti na tržištu, ali s obzirom na rizik koji sadrže i štetne posljedice, pragovi zaštite potrošača koje su banke morale zadovoljiti natprosječno su visoki – tumači Selanec i dodaje da to i sudovi kod nas moraju uzeti u obzir kad donose odluke: Ovakva presuda stavlja Hrvatsku u povoljan položaj i u odnosu na Zakon o konverziji kao jedini način zaštite dužnika. Kad je posrijedi arbitraža, njezine se odluke, smatra, ne mogu provoditi u pravima država članica, jer su pitanja kojima se bavi u nadležnosti EU.