Broj radnih sporova u Hrvatskoj je u padu, pokazuju podaci Ministarstva pravosuđa. U ovoj je godini pokrenuto manje od 11.000 radnih sporova, uglavnom zbog neisplate prava po kolektivnim ugovorima, diskriminacije, prestanka ugovora o radu, materijalnih davanja, naknade štete u povodu otkaza ugovora o radu te pokrenutih ovršnih postupaka.

Od toga je zbog prestanka radnog odnosa ili otkaza ugovora o radu pokrenuto 1603 postupka. U prošloj je godini broj pokrenutih sporova bio 23.305, od čega 1898 zbog prestanka ili otkaza ugovora o radu, a u 2010. godini čak 25.028, od čega je 2611 predmeta pokrenuto zbog prestanka ili otkaza ugovora o radu. Sindikati smatraju da je broj radnih sporova u padu jer je i broj radnih mjesta zbog krize drastično smanjen pa je manje povrede radnih prava. U ovoj je godini riješeno 1714 predmeta, u prošloj 2093, a u 2010. tek neznatno više – 2235. "Najviše radnih sporova pokrenuto je pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu, zatim pred općinskim sudovima u Splitu, Osijeku i Rijeci", kažu u Ministarstvu pravosuđa.

Radni se sporovi rješavaju brže nego prije, posebice u Zagrebu gdje od početka godine djeluje specijalizirani Općinski sud za radne sporove. Većina radnih sporova riješi se u roku od jedne do tri godine, a oko 20 posto sporova traje od tri do pet godina. Premda sindikati tvrde da nije rijetkost da su od krize sudovi na strani poslodavaca, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) tvrde suprotno. Radni se sporovi dosuđuju samo u korist radnika. "Da je radnik slabija strana, dokazuje Zakon o radu. Da je jednak poslodavcu, na snazi bi bio Zakon o međusobnim odnosima", kaže Petar Lovrić iz HUP-a. Ni Ivan Miloloža, predsjednik HUP-a, ne može se sjetiti ni jednoga radnog spora koji je dobio poslodavac.