Nakon pandemijske krize i oporavka koji je manje više uslijedio u trećoj godini poslovanja od početka covida, turizam se mora transformirati u smjeru koji će vratiti zadovoljstvo lokalnog stanovništva i pružiti dodanu vrijednost lokalnoj ekonomiji.

Uz krizu kadrova i klimatske promjene, energetsku krizu i inflaciju, ovo će biti ključan izazov za javni i privatni sektor u svim turističkim zemljama i odredištima, pogotovo onim koje su prije pandemije imale overturizam, koji povlači brojne posljedice za kvalitetu života.

Oko toga su se složili sudionici konferencije Turizam 365 koja se održava u Tuhelju. “Overturizam nije samo gužva na cestama i u kafićima, nego je i pitanje infrastrukture, vode, kanalizacije, prometa, cijena nekretnina…

Tako sad u Hrvatskoj u nekim odredištima imamo iseljavanje lokalnog stanovništva, mladi si ne mogu priuštiti stanovanje, imamo situaciju da su ljudi nesretni zbog toga što žive u turističkoj destinaciji. To se treba mijenjati, i zato je održivost tema konkurentnosti kompanija”, kazala je Ivana Budin Arhanić iz Valamara.

Istovremeno ne treba odustati od novih ulaganja, u inovacije, kadrove, kvalitetu, transformaciju poslovanja uz održiva rješenja. Regulacija sektora na državnoj razini je pritom jako važna, poput strategije turizma. Ova je konferencija osnovana s ciljem osmišljavanja cjelogodišnjeg turizma, ili bar produženja glavne sezone na proljeće i jesen.

Rezultati rujna koje je HTZ jučer poslao pokazali su rast za 15 posto u dolascima te četiri posto u noćenjima u odnosu na lanjski rujan, dok navedeno u odnosu na 2019. predstavlja rast od devet posto u dolascima i pet posto u noćenjima. U Hrvatskoj trenutno boravi oko 200 tisuća gostiju, dok ih je lani u ovo vrijeme bilo oko 150 tisuća, a samo Amerikanci su napravili 25 posto više noćenja nego lani.