Konferencija Agile Adira, u organizaciji udruge građana koji se bave promocijom agilnih metoda razvoja softvera Agile Hrvatska, okupila je preko 170 sudionika iz 16 zemalja. Neki sudionici su čak došli iz Australije i Novog Zelanda kako bi sudjelovali na četvrtom izdanju konferencije koja se održala od 13. do 15. travnja u Termama Tuhelj. Predstavnici mnogobrojnih tvrtki koje se bave razvojem softvera i odjela bankarskih, inženjerskih i državnih tvrtki imali su priliku slušati predavanja te sudjelovati na radionicama 20 vrhunskih stručnjaka. Međunarodni i regionalni IT stručnjaci sudionicima su prenijeli znanje stečeno radom za velike međunarodne te start-up tvrtke kako bi se što bolje prilagodili neprestanim promjena na tržištu i imali kvalitetnija softverska rješenja. Može se reći da je usmjerenost na pružanje prave vrijednosti i na krajnje korisnike bila prevladavajuća poveznica skoro svih njihovih predavanja.

Agilni način razvoja softvera postao je mainstream, što potvrđuje istraživanje udruge Agile Hrvatska provedeno prošle godine koje je pokazalo značajan rast primjene agilnih principa i alata u IT tvrtkama u Hrvatskoj. Tu činjenicu je potvrdila i ispunjena dvorana prvog predavanja začetnice primjene leana u razvoju softvera, Mary Poppendieck. Ona je danas vjerojatno najcjenjenije svjetsko ime na području leana. Agile i agilni način razvoja softvera vuče korijene iz lean načina razmišljanja koje izvorno potječe iz industrije automobila, ali se danas raširilo na gotovo sve grane poslovanja. U svom predavanju osvrnula se na važnost komunikacije između timova koji rade na razvoju softvera te kako se današnje tvrtke moraju orijentirati na krajnjeg korisnika, a ne kao u prošlosti misliti samo na stvari kao što su rezanje troškova ili rokova, kako bi u konačnici imali uspješniji proizvod te bolje poslovne rezultate. Neka od pitanja koji se svi u razvoju softvera moraju pitati su: što korisnici (kupci) stvarno žele, kako posvetiti više vremena na pružanje onog što korisnicima stvarno treba umjesto na sve ostale stvari, kako što prije uočiti pogreške i odmah ih ispraviti te kako preraditi sustav tako da se nove mogućnosti mogu isporučiti čim su spremne.

Uvodno predavanje drugoga dana održao je Tom Gilb iz Norveške, čije su metode prihvatile i implementirale tvrtke kao što su Citigroup, Credit Suisse, Ericsson, HP, IBM, Intel, Philips, Rolls Royce, ali i mnoge male i srednje tvrtke. U svom predavanju Power to the programmers prikazao je dokaze iz prakse da su rezultati izrade softvera puno bolji kad programeri kontroliraju tehnički dizajn i organizacijski ustroj, a ne menadžeri, arhitekti i konzultatni. To je zbog tog što programeri znaju koji su stvarni problemi, imaju bolji osjećaj za praktična rješenja te mogućnost da svoje ideje odmah testiraju u praksi.

Stephan Parry iz Velike Britanije, vodeći svjetski autoritet za izgradnju Lean Service Enterprises i čija lista klijenata uključuje British Telecom i SAP, održao je završno predavanje drugog dana. U njemu je istaknuo kako za potpuni uspjeh neke tvrtke nije dovoljno samo implementirati agile ili lean metode, već da tvrtka mora bit u skladu sa stvarnim željama kupaca tj. korisnika jer inače neće bit ni održivog doprinosa zaposlenika. Menadžeri moraju osigurati to da tvrtka, poslovni procesi pa čak i oni sami ni na koje načine koče zaposlenike i korisnike ako žele osigurati prosperitet i sigurnost za sve. Ujedno je naglasio da je preduvjet za potpuni uspjeh i kvalitetna radna atmosfera jer dugoročni održivi poslovni uspjeh nije moguć bez zadovoljnih zaposlenika.

Uz mnogobrojne međunarodne stručnjake istaknuo se i voditelj programa Miroslav Oračić. Agilne i lean tehnike razvoja softvera nadišle su striktni developerski svijet te su danas iskoristive u generalnom menadžmentu, kao i pri upravljanju projektima i procesima – čak i u državnim tvrtkama, javnim ustanovama i državnim tijelima te njihovim projektima restrukturiranja. U svom predavanju predstavio je kako su za unapređenja efikasnosti temeljnih poslovnih procesa Hrvatske pošte koristili agile/lean alate poput Kanban ploče te organizirali dnevne kratke sastanke (daily stand-up). Uz Miroslava Oračića, istaknuo se još jedan predavač iz Hrvatske, astronom Korado Korlević sa predavanjem na temu kreativnosti. On smatra da je kreativnost zatomljena te da bi ju trebali što više poticati ne samo u tvrtkama, već i u školstvu, a za primjer kreativnosti je pokazao kako je za manje od 300 kuna i s bocom piva napravio funkcionalan teleskop.

Zadnjeg dana konferencije održane su dvije cjelodnevne radionice koje su bile namijenjene svima kojima je bitno smanjiti gubitak vrijednih resursa, vremena i uloženih novaca. U radionici koju je vodio Tom Gilb sudionici su imali priliku naučiti kako na bolji način i bez skupih testnih alata podići kvalitetu softvera. Za procjenu troškova razvoja softvera se smatra da je dobra kad je pogreška unutar 25 %, a Vasco Duarte je održao radionicu na kojoj je predstavio kako izbjeći neefikasni proces procjene, a ujedno uštedjeti vrijeme i novac prilikom razvoja softvera ili proizvoda.

Više informacija o organizatoru konferencije možete saznati na stranici udruge Agile Hrvatska www.agile.hr

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’