O pregovorima sa članicama Cefte razgovarali smo s ekonomskim ekspertom u Europskoj komisiji, u Direkciji za proširenje, Peterom Polajnarom, Slovencem koji je i dobro upoznat sa situacijom na "zapadnom Balkanu".

Što će se formalno dogoditi po ulasku Hrvatske u EU u trgovini s Ceftom?
Hrvatska treba otkazati Cefta sporazum i pridržavati se zajedničke trgovinske politike EU. Taj režim se sastoji od ugovora o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koje je EU potpisala sa svim zemljama zapadnog Balkana, osim s Kosovom. SSP definira pristup tvrtki iz Unije na tržišta tih zemalja, a on  nije jedinstven za sve. Neke države inzistiraju na većoj zaštiti tržišta, neke na manjoj. Općenito, zemlje regije primjenjuju višu razinu zaštite temeljem SSP-a nego što je to slučaj u njihovoj međusobnoj trgovini po pitanju poljoprivrede, dok je industrijska roba u potpunosti liberalizirana u oba sporazuma.

Kakve su mogućnosti da se "nadoknadi" šteta s kojom će se suočiti hrvatski izvoznici?
Jedno od načela poslovanja, koje je također uključeno u SSP, je da tradicionalna trgovina ne bi trebala trpjeti kada zemlja uđe u novi preferencijalni trgovinski režim. Dakle, EU je trenutno u procesu izmjena SSP-a, zajedno sa svim partnerima na zapadnom Balkanu. Mi pokušavamo dogovoriti takve uvjete da se hrvatska trgovinska razmjena, koja je dosad bila realizirana u Cefti, može nastaviti. Zbog toga EU sa zemljama regije revidira trgovinske koncesije za proizvode koji još nisu u potpunosti liberalizirani. Primarna "naknada" Hrvatskoj će biti činjenica da ulazi u unutarnje tržište sa 500 milijuna potrošača. Vaša zemlja je već imala gotovo potpuni pristup jedinstvenom tržištu prije pristupanja, ali nakon formalnog priključenja 1. srpnja će biti ukinute i posljednje administrativne barijere. Hrvatske tvrtke će također imati koristi od brojnih ugovora o slobodnoj trgovini koje EU ima s partnerima širom svijeta.

Kakva je trgovina EU sa zemljama Cefte?
EU je najvažniji trgovinski partner za sve zemlje zapadnog Balkana. Na EU otpada, u prosjeku, oko 65% ukupnih trgovinskih tokova svake od zemalja članica Cefte. Hrvatski izvoz i uvoz robe iz EU ostao je relativno stabilan u 2011., na 60% ukupne robne razmjene, i 62% lani.

Je li postignut dogovor sa Srbijom, BiH i Makedonijom o izmjenama SSP-a?
Europska komisija je u pregovorima sa svim zemljama u regiji: Srbijom, BiH, Bivšom Jugoslavenskom Republikom Makedonijom, Crnom Gorom i Albanijom. Proces dobro napreduje sa svima, a napredak je spor jedino s BiH. Promjene će biti uključene u SSP i privremeni sporazum. A iako se o novim uvjetima razgovara na traženje Hrvatske, dogovorena pravila će se odnositi na svih 28 zemalja članica EU.

Kakvo je iskustvo Slovenije, Bugarske i Rumunjske nakon što su se povukle iz Cefte?
One nisu bile toliko povezane sa svojim susjedima sa zapadnog Balkana. Hrvatska i Makedonija su u Cefti zajedno s Bugarskom i Rumunjskom bile vrlo kratko. Hrvatska od 2003. godine do 2006. godine, a Makedonija samo 2006. godine. Te tri zemlje su bile povezane sa svojim susjedima zapadnog Balkana putem bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, koje su morale otkazati na dan pristupanja. EU je i tada mjenjao SSP sa zemaljam u regiji kako bi se zadržala razina trgovinske razmjene. No, ove tri države nisu trgovale sa zemljama zapadnog Balkana u obimu kakav danas ima Hrvatska. Osim toga, njihovi tadašnji bilateralni sporazumi nisu u potpunosti liberalizirali poljoprivredu jer to se dogodilo u Cefti 2011. godine. Dakle, njima je bio manji "šok" zbog promjena u trgovinskom režimu. Trgovinska im je razmjena sa zemljama zapadnog Balkana rasla i nakon što su ušle u EU.

Kako vidite budućnost Cefte?
To je važan sporazum za regiju. Svim zemljama iz regije to je drugi najvažniji trgovinski sporazum, odmah nakon SSP-a. Očito je da je Cefta od 2007. konstantno donosila značajne koristi uključenim zemljama. Te koristi utjecale su na odluku članica da u potpunosti liberaliziraju trgovinu poljoprivrednim proizvodima u 2011. godini. U tijeku su pregovori oko dodatne liberalizacije i nekih usluga, a što opet pokazuje da je Cefta strateška za svoje članice.Uključene zemlje rade na ukidanju i necarinskih barijera za trgovinsku razmjenu, ali i usklađivanju sa standardima EU. Time Cefta postaje sredstvo za brži ulazak u EU, a ona je pridonijela atraktivnosti poslovnog okruženja u zemljama regije. Strani investitori prepoznaju da dolazi do defragmentacije malih nacionalnih tržišta u jedan nadnacionalni tržišni mehanizam. Cefta omogućuje investitorima da dobiju veću vrijednost za svoj novac. Sporazum o slobodnoj trgovini je doprinio i boljoj ekonomskoj suradnji zemalja u regiji. Pozitivno gospodarsko iskustvo može pomoći i u rješavanju težih političkih pitanja između zemalja na zapadnom Balkanu. Zbog svega toga Europska komisija se zalaže za nastavak potpore Cefti i u budućnosti.

Tekst je preuzet iz 5. broja priloga Hrvatska 2020.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe