Pravi minusi tek će uslijediti, razmjeri pada nepoznanica

Autor: Jadranka Dozan , 18. svibanj 2020. u 13:41
EK je prisiljen posuditi novac na tržištima kapitala/SHUTTERSTOCK

Od zemalja SIE za koje su dostupni podaci, većina ih u I. kvartalu još nije otklizala u negativne godišnje stope.

S Eurostatovom prvom procjenom pada BDP-a u prvom kvartalu stigla je još jedna potvrda kako gospodarstvo EU dugo ne pamti razmjere ekonomskog šoka kakve je prouzročila pandemija Covid-19.

Pad gospodarske aktivnosti u odnosu na zadnji kvartal 2019. procjenjuje se na 3,3%, a to je najoštriji tromjesečni zaron još od 1995. Slično vrijedi i za godišnji pad (u odnosu na I. kvartal lani) od 2,6%: jači je zadnji put bio u ljeto krizne 2009.

Minusi s pomakom

S obzirom na tijek zaoštravanja restrikcija radi suzbijanja pandemije drugi kvartal će biti i lošije, konstatirali su povodom objave pada BDP-a u njemačkom ministarstvu financija.

Najveće gospodarstvo EU s kvartalnim je padom za 2,2% “uvezalo” dva uzastopna tromjesečna pada BDP-a (nakon simboličnih 0,1% minusa) pa je Njemačka tehnički kročila u recesiju. Drugi tromjesečni pad zaredom bilježe i Francuska (na -0,1% nadovezalo se -5,8%) i Italija (-0,3 i -4,7%). Slične stope pada ta trojka bilježi i u međugodišnjim usporedbama, a Italija i Njemačka ujedno su glavni vanjskotrgovinski partneri RH.

Naši državni statističari procjenu BDP-a za prvi kvartal objavit će tek krajem mjeseca.

100

milijardi eura težak je planirani europski program potpore SURE za povoljne zajmove članicama

Kao i u većini članica iz srednje i (jugo)istočne Europe s kojima se obično uspoređujemo, domaći analitičari računaju da koronavirus u prvom kvartalu još nije gurnuo BDP u negativnu zonu. Vide ga mahom na “pozitivnoj nuli”. Među njima su s rasponom očekivanja 0-0,5 posto i ekonomisti Raiffeisen i Erste banke, ali “pravi minusi” tek stižu s ovim i idućim kvartalom. Procjene tih stopa opterećene su velikim nepoznanicama pa se i licitiranja brojkama još izbjegavaju.

Od zemalja SIE za koje su dostupni podaci, većina ih u prvom kvartalu još nije otklizala u negativne godišnje stope. Među njima su Poljska, Mađarska, Bugarska, Litva i Rumunjska, s rasponom rasta od 1,6 do 2,7%. Zbog jače izložene industrije Češkoj i Slovačkoj se kvartalni rast od 2% na kraju 2019. već u prva tri mjeseca 2020.preokrenuo u pad(2,2 i 4,1%). Sve u svemu, ublažavanje posljedica koronakrize i program za oporavak velik je izazov za Europsku komisiju.

SURE siguran, ne i VFO

Iz EK su za desetak dana najavili revidirani prijedlog 7-godišnjeg proračuna (VFO) te plan za oporavak gospodarstva. Usto, krajem prošlog tjedna postignut je politički dogovor o programu potpore za očuvanje radnih mjesta odnosno skraćeno radno vrijeme, tzv. SURE. Taj će novi instrument solidarnosti težak do 100 mlrd. eura članicama EU omogućiti povoljne zajmove za očuvanje radnih mjesta, a očekuje se da će politički dogovor Vijeće EU potvrditi do sutra.

“SURE će biti ključna sigurnosna mreža za zaštitu radnih mjesta i radnika jer će se njime članicama osigurati financiranje mjera za rješavanje pitanja nezaposlenosti i gubitka prihoda, kao i nekih zdravstvenih mjera”, rekao je nakon sastanka naš ministar financija Zdravko Marić. Zajmovi će se temeljiti na jamstvima koja daju članice, a kako bi se onima koje zatraže financijsku pomoć ona pružila pod povoljnim uvjetima, EK će posuditi sredstva na tržištima kapitala.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen ranije je objasnila da će se paket mjera za oporavak sastojati od višegodišnjeg proračuna (VFO) i instrumenta za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica.

Paket predviđa niz mjera, ali Europski parlament u petak je rezolucijom kojom se traži povećanje VFO-a i osnivanje fonda za opravak od najmanje 2000 milijardi eura samo podsjetio na podjele i oprečne interese članica ovisno o tome jesu li neto uplatitelji ili primatelji.

Komentirajte prvi

New Report

Close