U trenutku dok Hrvatske šume (HŠ) još nemaju novu upravu, nakon što je Nediljka Dujića i još dva člana Vlada opozvala pod pritiskom koalicijskog partnera DP-a, Europska komisija objavila je da je otvorila istragu i ocjenjuje je li poslovanje državne tvrtke bilo po Unijinim propisima o potporama. Pod povećalom su dva aspekta djelovanja, jedan se tiče isključivog prava upravljanja i komercijalnog iskorištavanja javnih šuma, koje, za razliku od privatnih vlasnika, HŠ ne plaća državi, čime je u neravnopravnom odnosu. Drugi je dio istrage, ujedno i ono koje se u domaćoj javnosti najviše artikulira kao problem, slučaj netržišne cijene koje HŠ nudi nekim hrvatskim drvoprerađivačima u otkupu vrijedne sirovine.

Detalji oko istrage, pa niti tko je podnio žalbe i tko su poduzetnici koji su kod HŠ imali povlašten status, u objavi Komisije se ne navode. EK tek poziva Hrvatsku i zainteresirane treće strane, među kojima i korisnike potpore i podnositelja tužbe, da dostave primjedbe, te napominje kako se “ni na koji način ne prejudicira ishod istrage”.

Lobirao Sinčić

Model prodaje 1,3 milijuna kubnih metara trupaca tvrtkama iz drvne industrije u Hrvatskoj po povoljnijim cijenama je konstantno propitkivan i problematiziran zbog transparentnosti i utjecaja na tržišno natjecanje. Aktualni model utvrđen je nakon ulaska u EU, krajem 2017., potpisivanjem tzv. Pisma razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora o prodaji trupaca, kojeg su zaključili HŠ i Udruženje drvno-prerađivačke industrije pri HGK, a koji je na snazi do kraja 2027. No, zbog sumnji u zlouporabe i prijava da se njime krši pravila tržišne utakmice, AZTN je u više navrata razmatrao pokretanje postupka ili ga i vodio. Inicijator je bio Nikola Požgaj, vlasnik Požgaj grupe, koji potvrđuje da je osim na nacionalnoj razini, temu postupanja HŠ-a pokretao i na razini EU.

“Kao Požgaj grupa prijavili smo još 2021. EK niz nepravilnosti koje po nama provode HŠ u narušavanju tržišnog natjecanja pri raspodjeli kvota drvne mase u RH i to za korist uske skupine, a na štetu države i ostalih tržišnih konkurenata”, kaže Požgaj.

Prijave su išle preko tadašnjeg eurozastupnika Ivana Vilibora Sinčića koji je imao direktnu komunikaciju i razmjenu podataka s predstavnicima EK, a tada je to bio ured Margaret Vestager, te je problematiku izložio i u Europskom parlamentu 6. lipnja 2021.

U prijavama Komisiji Požgaj kaže da su navodili primjere nepoštene prakse pri raspodjeli drvne mase, mimo propisa i kriterija, a problematiziran je i sam temelj po kojem je promijenjen desetogodišnji model raspodjele, koji ne propisuje kriterije jednake za sve, što je bio po njemu bio slučaj u modelu iz 2013. HŠ, tvrdi, raspodjelu kvota vodi po svojim pravilima koja nisu propisana.

“Budući da se u tekstu koji je objavila EK dotiče i državnu administraciju, sve navedeno povezano je i jasnim podlogama koje su utvrđene i kroz nadzore AZTN-a i Državnog ureda za reviziju, sve na temelju prijava Požgaj grupe, koji su dokazali da su pravila, kao i sami prihod HŠ (prihod dolazi iz cijena) određivali kako sami poduzetnici, i to onih nekoliko privilegiranih, tako i državne institucije koje su taj i takav model podržavale na čelu s Ministarstvom poljoprivrede i ne umanjujući utjecaj HGK, isto involviranog u ove procese na štetu države i tržišnog transparentnog natjecanja”, okomentirao je Požgaj, zaključivši kako su sve te institucije kršile u većoj mjeri ovlasti i na taj način podržavale da dođe do istrage EK.

HGK bez komentara

U HGK su jučer kratko odgovorili kako ne mogu komentirati slučaj jer nisu upoznati s istražnim radnjama koje provodi EK. Ministarstvo poljoprivrede na čelu s Davidom Vlajčićem reagiralo je priopćenjem kojim nastoji primiriti uzburkanost, pojašnjavajući da se radi o pokretanju dubinske analize i provjera postoje li elementi iz pritužbe koji bi se mogli smatrati državnom potporom.

Digitalna transformacija

Private GPT: Ključ sigurne i suverene umjetne inteligencije u suvremenom poduzeću

Projekt

Wellovar – projekt koji donosi snažan zamah kontinentalnom turizmu

“Radi se o redovnoj proceduri koja se pokreće kada u preliminarnim razgovorima EK ne može prikupiti sve relevantne informacije koje su joj potrebne da bi donijela konačnu procjenu”, stoji u priopćenju Ministarstva, u kojem zaključuju da u dosadašnjoj razmjeni informacija EK nije utvrdila postojanje elemenata državne potpore.

I Ministarstvo je potvrdilo da su slučaj pokrenule prijave tvrtki iz Hrvatske u 2021., u vrijeme kada je Požgaj već dobio prvu odbijenicu na AZTN-u. AZTN je u slučaju iz 2019. naime o modelu raspodjele drva dao pozitivno mišljenje. Drugi postupak, iz 2021., AZTN je nakon dvije godine zatvorio zaključkom kako su Hrvatske šume samoinicijativno predložile preuzimanje obveza “kako bi se otklonili mogući negativni učinci njezinog postupanja ili propuštanja postupanja na tržišno natjecanje”. HŠ se obvezao među ostalim da će iz donošenja odluka isključiti Udruženje drvno-prerađivačke industrije pri HGK i odluke će se donositi na razini HŠ-a, te će osnovati i Povjerenstvo za praćenje prodaje trupaca. Nezadovoljni Požgaj nastavio je voditi pravnu bitku na Visokom upravnom sudu, no on je lani dao za pravo AZTN-u.

“Smatram da bi sada već trebali svi dionici shvatiti da je takav model koji provode HŠ primarno šteta za same HŠ, a onda i za državu kao vlasnika, a nije ničime pridonio da se unaprijede procesi u branši, već se i dalje model poticaja prelijeva samo na podobne. Upravo na to smo ukazali i EK, kojoj smo detaljno izložili i tematiku eliminacije Požgaj grupe s tržišta drvne mase koju su provele HŠ skupa s našom direktnom konkurencijom”, konstatira Požgaj, dodajući da je EK upoznata i sa slučajevima stranih investitora u RH koji također nemaju priliku uključiti se u model raspodjele drvne mase, jer ih se “zaobilazi i eliminira u startu na korist domaćih privilegiranih”.