Strateški zaokret Europske unije prema jačanju opskrbnih lanaca i zadržavanju proizvodnje i ulaganja u Europi, domaćoj farmaceutskoj industriji u narednim godinama daje ogromnu priliku i potencijal za rast i daljnji razvoj izvoza. Ujedno se može očekivati i značajan porast proizvodnje u segmentu biosličnih lijekova, kako bi se povećala dostupnost lijekova za onkološke pacijente.

To će nažalost biti nužna potreba jer se nakon pandemije očekuje značajan porast onkoloških bolesti u Hrvatskoj, ali i ostatku Europe, zbog smanjene zdravstvene skrbi u uvjetima pandemije, uključujući preventivne preglede. O tome svjedoče i brojke koje su nam u utorak predstavili iz Udruženja proizvođača lijekova Hrvatske udruge poslodavaca (HUP UPL).

“U EU je čak 73 posto pacijenata imalo poteškoće pristupom zdravstvenoj zaštiti, a Europska Organizacija za rak procijenjuje da tijekom pandemije u Europi nije odrađeno 100 milijuna pregleda za rano otkrivanje raka, te da gotovo milijun slučajeva raka nije dijagnosticirano.

U Hrvatskoj je tijekom pandemije zdravstvenu uslugu imalo dogovoreno 41 posto građana, a uspjelo ju je realizirati njih tek 16,5 posto. Naša industrija zabilježila je pad potrošnje baznih citostatika za u prosjeku 20 posto, samo PharmaS je imao pad od 30 posto, a radi se o prvoj liniji liječenja malignih bolesti.

Pala je potrošnja lijekova vezanih uz anestezije i kirurgiju. To znači da je smanjena i dijagnostika i liječenje”, istaknuo je Jerko Jakšić, predsjednik uprave PharmaSa i predsjednik UPL.

Ipak, pacijentima u Hrvatskoj u pandemiji su lijekovi znatno dostupniji nego u ostalim zemljama EU, a domaći farmaceutski sektor pokazao se vrlo otpornim.

Naime, Hrvatska spada među rijetke zemlje koje imaju sve segmente farmaceutske proizvodnje, od istraživanja i razvoja, preko proizvodnje aktivnih farmaceutskih sastojaka do gotovih proizvoda. Iz HUP-a su jučer po prvi puta otkrili podatke koji pokazuju snagu sektora, koji je proglašen strateškim za RH.

Sektor je lani imao ukupan prihod od 7,42 milijardi kuna, što je za oko 61 posto više nego pred 10 godina, uz konstantan rast bruto dobiti koja se redovito reinvestira – u 10 godina uloženo je oko 5,5 milijardi kuna. Udio izvoza u prihodima je 73 posto i izvoz je ključan za rast prihoda. U zadnjih 11 godina broj zaposlenih porastao je s 3.500 do gotovo 6.000.

Domaća farmaceutska industrija se pokazala vrlo otpornom i tijekom pandemije bili smo u poziciji da se iz Hrvatske traže lijekovi kojih nema na europskom tržištu. Sve to olakšava im pregovaračku poziciju u narednom periodu i otvara potencijal za ulaganja u nove tvornice i pogone.

Naime, ankete provedene u nekim zemljama EU pokazale su da čak 84 posto pacijenata želi da njihove vlade podupru investicije u proizvodnju lijekova na kontinentu, kako ne bi ovisili o dobavljačima iz Kine i Indije. Kako se radi o visoko reguliranoj industriji, taj proces će potrajati idućih bar 5 godina.

Prilika za rast u Hrvatskoj je u porastu udjela generičke terapije, ali i biosličnih lijekova. Prema podacima iz 2019. u Hrvatskoj generički lijekovi čine 61 posto udjela u ukupnoj potrošnji lijekova, što je niže od prosjeka EU od 67 posto.

Od ukupne potrošnje bioloških lijekova, biosimilari su zauzimali skromnih 13 posto tržišta (11 posto u 2018.), za razliku od skandinavskih zemalja u kojima je taj udjel oko 70 posto. Tu stoji ogroman prostor za rast, ali i uštede u zdravstvenom budžetu uz bolju dostupnost liječenja.

“Regulativa je u nekim dijelovima nedostatna, no najčešće se ne provodi, pa i dalje imamo sporo odobravanje i propisivanje generičkih lijekova, a unatoč tome što proračun za lijekove najviše probijaju skupi biološki lijekovi, koji se daju tek u kasnijim fazama liječenja, imamo nizak tržišni udjel jeftinijih biosimila. To se događa jer ne pratimo ishode liječenja”, upozoravaju u Udruzi.